BANJALUKA – Iako su dobrom dijelu radnika od 1. januara povećane plate, što se, recimo, odnosi na one s najnižim primanjima, nije sve tako optimistično, jer su i cijene pojedine robe porasle.
Naime, cigarete su skuplje do 30 feninga po paklici, a u dijelu prodavnica počela je i naplata plastičnih kesa, tako da one koštaju po pet feninga.
Osim toga, jedino u Crnoj Gori i u BiH nije došlo do pojeftinjenja rominga, dok se to desilo u ostalim zemljama zapadnog Balkana, gdje su cijene snižene od devet do 35 odsto.
Kada su cigarete u pitanju, formiranje njihovih maloprodajnih cijena je slobodno, što znači da proizvođači i distributeri po svom nahođenju “kroje” cjenovnike, s tim što u njih moraju biti ukalkulisane važeće obaveze po osnovu akciza i PDV-a.
Za duvan za pušenje akcize su povećane sa 114,40 KM na 121,60 KM/kg, dok kod cigareta nije bilo korekcija kada je riječ o nametima, ali su to učinili pojedini distributeri. Stoga su na snazi nove maloprodajne cijene nekih vrsta cigareta, koje sada koštaju od 10 do 30 feninga više u odnosu na prošli mjesec. Pušačima je to donijelo novi udar na džepove, a trgovcima dodatni posao.
“Pored cigareta i duhana za pušenje, poreski obveznici su dužni popisati i količine akciznih markica za označavanje cigareta i duhana za pušenje koje su preuzete u UIO, a nisu iskorištene za obilježavanje ovih akciznih proizvoda do kraja 2019. godine, obračunati razliku akcize za uplatu, te popisne liste dostaviti u Upravu za indirektno oporezivanje do 7. januara 2020. godine”, naveo je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.
Nije samo pušače dočekalo iznenađenje na kasama, već i ostale potrošače koji za kupovinu nisu ponijeli torbu ili ceger.
“Išao sam da kupim nekoliko namirnica u trgovinu i tamo mi je rečeno da se kesa naplaćuje pet feninga. Kasnije sam čuo da je to od 1. januara praksa u brojnim većim trgovačkim lancima. Pet feninga, kad obavite veću kupovinu i trebate desetak kesa, nije mali iznos. Ali, potpuno podržavam ovu odluku čija je pozadina, kako sam čuo, ekologija. Nedavno sam bio u nekoliko evropskih država i svi u kupovinu nose cegere ili torbe”, rekao je za “Nezavisne” jedan Banjalučanin.
Ipak, dobar dio građana će od Nove godine imati povećane iznose na tekućim računima.
Naime, Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, rekao je prije nekoliko dana da će najniža plata za ovu godinu u Republici Srpskoj iznositi 520 KM.
“Najniža plata u 2019. godini iznosila je 450 KM, tako da je u 2020. za 70 maraka veća”, napomenuo je Milunović.
Uz one koji su na minimalcu, ova godina donosi i više novca za radnike koji su na budžetu. Govoreći o budžetskim rashodima, Zora Vidović, ministarka finansija RS, rekla je da su najznačajnija povećanja planirana za lična primanja, koja će iznositi 844,9 miliona KM i u odnosu na 2019. godinu biće povećana za 81,7 miliona KM.
“Plate budžetskim korisnicima biće veće u rasponu od pet do 20 odsto u zavisnosti od platnog koeficijenta. S obzirom na to da zaposlenima koji se finansiraju iz budžeta plate još nisu dostigle nivo iz 2008. godine i da smo imali pozitivna makroekonomska kretanja i dobro punjenje budžeta, odlučili smo da idemo s povećanjima za javni sektor. Očekujemo da nas prati i privreda, posebno ukoliko se uzmu u obzir rasterećenja i primjena Zakona o podsticajima u privredi”, kaže Vidovićeva. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
MIslim da je pogrešna percepcija da nama treba samo veća plata. Nama je potrebno da kada se plate režije, namirnice, odjeća itd. u džepu ostane više novca u džepu da ljudi mogu trošiti na druge stvari. Odnosno da sa povećanjem plate treba da se smanji cijena potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu