ZAGREB, Izmjenama stopa poreza na dohodak oko 1,5 miliona zaposlenih u Hrvatskoj imaće ubuduće veća neto primanja.
Oporeziv dio plate do 3.600 kuna (496 evra) oporezivaće se po stopi od 12 odsto, od 3.600 do 10.800 kuna (1.488 evra) po stopi od 25 odsto, a iznad tog iznosa po stopi od 40 odsto.
Izmjene poreskog sistema trebalo bi da se primjenjuju od 1. jula, kada se ukida prva stopa kriznog poreza od dva odsto na primanja od 3.000 do 6.000 kuna (410 do 820 evra), dok će stopa od četiri odsto na primanja veća od 6.000 kuna biti ukinuta 1. novembra.
Po riječima vicepremijera i ministra finansija Ivana Šukera, građani će smanjenjem poreza na dohodak od države dobiti ukupno 450 miliona kuna (62 miliona evra), a kada se tu sabere i ukidanje kriznog poreza, do kraja godine iz državnog budžeta građanima će se “vratiti”, odnosno uzeti manje 1,5 milijardi kuna (206,6 miliona evra).
“Od kriznog poreza je skupljeno oko 1,5 milijarde kuna i zbog toga zahvaljujemo građanima, a sada im to vraćamo i podstičemo potrošnju kako bismo izašli iz krize”, rekao je Šuker i najavio i drugačije vođenje socijalne politika, kako bi povlastice koristili oni kojima je to zaista potrebno.
Manje para za političke stranke
Takođe je najavljeno da će parlamentarne političke stranke u budućnosti dobijati pet odsto manje novca iz budžeta, a da se kreće i u izmjenu zakona koji reguliše finansiranje stranaka i troškove u kampanji.
Novim pravilima se uvodi ograničenje maksimalnog troška izborne kampanje, pa će kandidati za predsjednika moći da potroše najviše osam miliona kuna (1,1 miliona evra), dok će na parlamentarnim izborima stranka u svakoj izbornoj jedinici smjeti da potroši 1,5 miliona kuna (206.000 evra).
S obzirom da izbornih jedinica u Hrvatskoj ima 11 (deset i dijaspora), svaka će stranka na parlamentarnim izborima smjeti da potroši najviše 16,5 miliona kuna. Tanjug