BANJALUKA, Direktor Agencije za osiguranje Republike Srpske Slaven Dujaković ukazuje da je premija na tržištu osiguranja povećana za sedam odsto i upozorava na višegodišnju nelojalnu konkurenciju.
Dujaković u intervjuu Srni precizira da je obračunata premija na tržištu osiguranja u Srpskoj u prošloj godini godini iznosila 182.727.085 KM.
U ukupnoj premiji, neživotna osiguranja učestvuju sa 83 odsto, a životna sa 17 odsto. U odnosu na 2014. godinu, ostvaren je rast premije neživotnih osiguranja za šest odsto, dok se premija životnih osiguranja povećala za 13 odsto.
“U strukturi ukupne premije i dalje dominira premija osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, sa učešćem od 60 odsto u ukupno ostvarenoj premiji na tržištu osiguranja u Republici Srpskoj”, navodi Dujaković.
On ističe da je premija osiguranja po stanovniku u Republici Srpskoj u prethodnom periodu iznosila 60 evra, što je značajno niže u odnosu na okruženje.
U Hrvatskoj, na primjer, prema posljednjim dostupnim podacima, premija po stanovniku znosi 260 evra, u Sloveniji je 1.000 evra, dok u Srbiji iznosi svega 80 evra po stanovniku.
“Ti podaci ukazuju da je domaće tržište osiguranja nerazvijeno, ali i da je nizak nivo svijesti stanovništva o značaju osiguranja”, upozorava Dujaković u intervjuu Srni.
Osim niskog nivoa znanja stanovništva o značaju i ulozi osiguranja, razloge nerazvijenosti treba tražiti i u opštim ekonomskim preduslovima razvoja tržišta osiguranja, kao što su ekonomska stabilost i dostignuti nivo životnog standarda.
Dujaković upozorava i na probleme koji proizilaze iz takozvanog nelojalnog ponašanja na tržištu osiguranja, koje na ovim prostorima traje već više od decenije.
Ovaj problem je posebno karakterističan za nerazvijena tržišta osiguranja, koja karakteriše, pored ostalog, i dominantno učešće premije obaveznog osiguranja od autoodgovornosti u ukupnoj premiji, kao i za tržišta koja su u prvoj fazi liberalnog određivanja premije osiguranja od autoodogovornosti.
“Nelojalno ponašanje na domaćem tržištu osiguranja, najznačajnije se manifestuje pri pribavljanju obaveznog osiguranja od autoodgovornosti.
Poznato je da društva za osiguranje, iako imaju propisnu tarifu premija i cjenovnik za osiguranja od autoodgovornosti ispod kojih ne smiju da naplaćuju osiguranje, na različite načine kroz različite kanale odobravaju različite popuste”, pojašnjava Dujaković.
On ističe da popusti koji se mogu utvrditi iz kontrole formalne ispravnosti polisa, u smislu poštivanja takozvanog “bonus-malus” sistema i slično, predstavljaju manji problem jer je moguće razviti određene regulatorne mehanizme da se ovaj vid popusta stavi pod kontrolu.
Mnogo veći problem predstavlja kontrola odobravanja novčanih popusta, kao i drugih oblika stimulacija, osiguranicima od autoodgovornosti jer je za kontrolu i uređenje ovog segmenta potrebna koordinisana kontrola svih kontrolnih organa u Srpskoj, te sveobuhvatno sankcionisanje.
U strukturi ulaganja sredstava za pokriće tehničkih rezervi i minimalnog garantnog fonda dominiraju oročeni depoziti i nekretnine, uz značajan rast ulaganja u hartije od vrijednosti, i to u državne i municipalne obveznice.
To znači da postoje indirektna ulaganja u privredu u skladu sa karakterom i svrhom sredstava kojima raspolažu društva za osiguranje.
Dujaković naglašava da su, zbog karaktera sredstava kojima raspolažu, društva za osiguranje obavezna da pri ulaganju vode računa o najboljem interesu osiguranika.
Na tržištu osiguranja Republike Srpske trenutno posluje 13 društava za osiguranje sa sjedištem u Srpskoj i 11 filijala društva za osiguranje iz Federacije BiH, dok sedam društava iz Srpske ima dozvolu za obavljanje poslova osiguranja putem filijale u Federaciji.