BANJALUKA, Ratari u Republici Srpskoj uspjeli su da proljećnu sjetvu privedu kraju i zasiju oko 90 odsto planiranih površina, uprkos tome što im hladno i kišovito vrijeme nije išlo na ruku.
Pod kukuruzom, kao najdominatnijom ratarskom kulturom, našlo se 120.000 hektara, što je 85 odsto od planiranog, dok su zasadi soje, kao najznačajnije industrijske kulture, zauzeli nešto više od 2.000 hektara.
– Sjetva soje je završena u banjalučkoj i bijeljinskoj regiji, dok je na području Gradiške, Doboja i Prijedora zasijano samo od 50 do 70 odsto planiranih površina, jer se čeka na stabilizaciju vremena – kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Istakli su da je na početku proljeća sjetva krompira bila planirana na oko 10.500 hektara, ali da je zasijano oko 9.000, te da sijanje ostalih povrtarskih kultura kasni zbog hladnog vremena.
To je potvrdio i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.
Kaže da je kukuruz na velikim površinama zasijan, te da su ostale one manje, gdje je zemljište zbog obilnih kiša ostalo zbijeno.
– Proizvođačima koji nisu zasijali kukuruz savjetuje se izbor hibrida ranih grupa zrenja i kraće vegetacije. Sjetva soje je uveliko zakasnila, što je zasijano, zasijano je, kasno je da se sada ide u njive – kaže Marinković.
On je naglasio da se pod pšenicom našlo oko 40.000 hektara, koja se za sada dobro razvija, te da se u njivama trenutno sprovode agrotehničke mjere da ne bi došlo do obolijevanja klasa.
– Mjere zaštite hemijskim sredstvima provode se i u voćnjacima, kao i na parcelama gdje je kukuruz blagovremeno posijan. Ratari intenzivno rade na prihrani biljaka, da bi u jesen imali što veći rod – dodao je Marinković.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo kaže da je sjetvu pored lošeg vremena pratila neblagovremena isplata subvencija, zbog čega su mnogi ratari morali da se zaduže kod banaka pod veoma nepovoljnim uslovima.
– Povrtarstvo u našoj zemlji svake godine samo nazaduje, proizvodnja opada, jer se suočavamo sa nizom problema. Nemamo kome da plasiramo robu, a firme koje otkupljuju povrće mnogima su lani ostale dužne – priča Mastalo.
Pojasnio je da je ružno vrijeme najviše uticalo na lubenice, dinje i paprike, te će mnogi zasadi lubenica propasti, jer je njihov korijen osjetljiv na hladnoću i vlagu.
– S obzirom na to da je vrijeme u našim krajevima postalo veoma promjenljivo, spas i budućnost povrtarske proizvodnje je u plastenicima – rekao je Mastalo.
Vrijeme
Agrometeorolozi iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda saopštili su juče da će u drugom dijelu sedmice uslovi za rad u poljima biti povoljniji. Česta i obilna kiša, praćena povećanom vlažnošću vazduha i neuobičajeno niskim temperaturama za ovo doba godine, ne pogoduju usjevima i odgovaraju razvoju biljnih bolesti. Glas Srpske
