Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je oko 11,8 milijardi KM od čega je ukupan vanjski dug u koji ulaze i kreditni aranžmani sa MMF-om, Svjetskom bankom, Evropskom investicionom bankom, dostigao rekordnu cifru od 8.4 milijarde maraka.
U proteklih sedam godina porastao je za čak 3,5 milijardi i veći je od ukupne sume svih budžeta koja je za 2015. iznosila 5,8 milijardi KM.
BiH se kod MMF-a namjerava zadužiti za dodatnih milijardu i 100 miliona maraka kredita, ovaj put u nešto povoljnijem aranžmanu, no ekonomisti upozoravaju.
“Od 600 do 750 miliona KM godišnje država se mora zadužiti da bi mogla isfinansirati ovaj birokratski aparat. Bilo je ohrabrujuće slušati novu koaliciju na početku, nove reforme nisu novo zaduženje građana, kako god oni to nazivaju – to je kredit koji trebamo vratiti, godinu prije ili poslije to je nebitno. I 2008. godine sam pitao od čega ćemo mi to vraćati, pitam i danas”, kaže Fuad Kasumović, ekonomista i bivši zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
BiH se zadužuje za javnu potrošnju
Unutrašnji dug BiH koji uz ostalo uključuje obveznice, trezorske zapise, kredite komercijalnih banaka na kraju septembra prošle godine iznosio je oko 3,3 milijarde maraka, što je povećanje za 11,2 posto.
Ukupna unutrašnja zaduženost RS za oko milijardu i 400 miliona je veća u odnosu na Federaciju. Slično je i kod gradova i opština gdje je RS zaduženija, no ne treba zaboraviti i kantone.
Uzimanje kredita kod komercijalnih banaka povećano za čak 11,2 posto
Ukupan javni dug BiH nalazi se na se na nivou 45 posto BDP-a, što je ispod prosjeka nekih evropskih zemalja kao što je javni dug Grčke koji u odnosu na bruto društvenom dohotku iznosi preko 168 posto ili pak susjedne Hrvatske gdje je neto viši od 87 posto BDP-a. Inače, najmanju zaduženost u EU ima Estonija.
Zaduženje nije problem, međutim sredstva moraju otići na reforme i na infrastrukturalne projekte, održivost koja se BiH neće tako lako desiti.
“Samoodrživost znači da pokrenemo proizvodnju da javna preduzeća doprinose, to je vrlo opsežan program. Bojim se da bez eksperata, bez programa koje je EU nama nudila kroz IPA fondove a koji smo mi izgubili jer se nismo mogli politički dogovoriti da su reforme nemoguće. Ko će napraviti reviziju zaposlenih u upravi, učinka, pa nekome smanjiti platu. Ko to može napraviti, ministarstvo? Ne vjerujem”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Ukupan dug RS u 2015. godini prešao je 60 posto bruto društvenog proizvoda, u Federaciji je taj dug oko 38 posto.
Tokom pet godina zaduženost po stanovniku uvećana je za 546 KM, što u stvari znači da je dijete rođeno 2015. godine već prvi dan života dužno 3.005 KM. Nezavisne Novine