ŽIVINICE – Živinice se nalaze među najpoznatijim mjestima u BiH po uzgoju kornišona, a tamošnji uzgajivači trenutno vrše pripreme za berbu. Od predstojeće sezone očekuju dobre prinose, a za berače je ove godine predviđena dnevnica od 50 konvertibilnih maraka.
Uzgajivači kornišona nalaze se na pragu ovogodišnje sezone, a na prostoru Živinica ranije su završili sadnju ove vrste krastavca. Od sadnje do berbe treba proći od 50 do 60 dana, tako da bi se prvi plodovi iz zasada mogli dobiti za nešto više od 20 dana.
“Početak ovogodišnje berbe mi očekujemo okvirno 20. juna, a trenutno vršimo pripreme za predstojeću sezonu. Kontinuirano obilazimo terene, pratimo situaciju i stanje je zadovoljavajuće. Nadamo se da će nam vremenske prilike ići na ruku kako bi se kvalitetni prinosi na vrijeme mogli početi skidati”, kaže za Klix.ba Jasmin Selimović, uzgajivač i predsjednik Udruženja Kornišon.
Količine dovoljne za bh. i inozemno tržište
Na lokalitetu Živinica pod zasadima kornišona se nalazi okvirno 120 duluma zemlje, a sve količine koje prispiju će biti dovoljne za podmirivanje domaćeg, ali i inozemnog tržišta.
“Ove godine otkupna cijena će iznositi 1,50 KM za prvu klasu, dok će druga koštati 0,70 KM. Prema trenutnom planu znatan dio uroda završit će na evropskom tržištu, posebno u Njemačkoj gdje već imamo dogovorene poslove”, navodi Selimović.
Uzgojem ove vrste krastavca u Živinicma se bavi približno 50 uzgajivača, koji od ove sezone očekuju da će dnevno brati od dvije do tri tone plodova. Za taj posao su već osigurali berače koji će raditi za dnevnicu od 50 konvertibilnih maraka.
“Od ove sezone očekujemo da bude bolja nego lani, a također oči upiremo i u nadležne, od kojih već imamo obećanja da bi podsticajna politika u 2021. godini mogla biti bolja nego što je to bio ranije”, dodao je Selimović.
Bh. kornišon posebno je prepoznat u Evropi, zbog činjenice da se intenzivno radi na špaliru, a zbog sistema navodnjavanja kap po kap naši uzgajivači postižu izuzetno dobar kvalitet prve klase krastavca.
Plastenička proizvodnja u selima Semberije
S druge strane, ove godine kornišona će biti i na prostoru Republike Srpske, ali u nedovoljnim količinama da podmiri sve potrebe tržišta.
Predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić za Klix.ba ističe da je pet posto poljoprivredne površine u ovoj regiji naše zemlje pod zasadima kornišona.
“Kornišoni su trenutno većinom zastupljeni u plasteničkoj proizvodnji i u selima Semberije ovoj proizvodnji dajemo veliki značaj, s obzirom na to da je riječ o uzgoju koji je izuzetno zahtjevan. Ljudi su zadovoljni prinosima i cijenama, ali taj procent uzgoja je mali i on bi se trebao podići na viši nivo”, navodi Bakajlić, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Da bi proizvodnja krastavca u semberskoj regiji bila veća potrebno je i da nadležni povećaju izdvajanja za povrtlarske kulture.
Bakajlić dodaje da tamošnji poljoprivrednici novac za podsticaje dobijaju iz budžeta Bijeljine, a na nedavnom sastanku je odlučeno da ove godine podrška iz agrarnog fonda bude u iznosu od 1,4 miliona maraka, a znatan dio će biti usmjeren i za proizvodnju kornišona. Klix.ba