BANJALUKA – Da kafu, banane, ili cimet BiH mora uvoziti, svima je jasno, ali milione trošimo i na robu koja bi se bez problema mogla proizvesti i na domaćem terenu. S druge strane, BiH se, vjerovali ili ne, nalazi na listi izvoznika – oružja i municije.
Kada su se prije mjesec dana “Vampir” i “Despot” iz Bratunca pojavili na sajmu u Abu Dabiju, jednom od najvećih svjetskih sajmova oružja, bilo je to iznenađenje samo za neupućene. Jer, BiH već godinama izvozi oružje i municiju. Tako će, vjerovatno i ostati, između ostalog i zato što su višenamjensko oklopno vozilo “Despot”, pištolj “Vampir”, ali i mašina za demiriranje iz Tehničkog remonta Bratunac, na sajmu privukli veliku pažnju kupaca.
Izvoz oružja iz BiH, uglavnom u Saudijsku Arabiju, Avganistan i SAD godinama raste, pa je na početku prošle godine vrijednost ovog izvoza dostigla oko 200 miliona KM, ali je to ipak mnogo manje nego što BiH zaradi, na primjer, izvozom namještaja, na čemu je prošle godine zaradila skoro šest puta više.
Uz oružje, BiH izvozi i aluminijum, gvožđe i čelik, električne mašine, gorivo… Ali, s druge strane uvozimo ne samo automobile, lijekove, mobilne telefone, nego i papir, vodu i hranu.
I prošle godine smo, očekivano, najviše potrošili na uvozno gorivo, koje nas je koštalo skoro tri milijarde maraka, te za inostrane mašine i uređaje, koji je BiH uvezla u vrijednosti od 1,6 milijardi KM, kao i na automobile za koje smo dali skoro 1,4 milijarde maraka, ali na top deset uvoznih proizvoda su i papir i karton, za šta smo tokom 2018. godine potrošili skoro 357 miliona maraka.
Za uvoznu hranu godišnji budžet RS
Egzotične delicije, koje ne uspijevaju u našem podneblju, poput kafe ili banana, nisu na vrhu liste prehrambenih proizvoda, kojima se snabdijevamo iz inostrantva. Naime BiH uvozi najviše goveđeg mesa, čokolade, hljeba, vode i piva. Samo za ovih pet namirnica iz uvoza lani smo dali respektabilnih 730 miliona maraka, što je više od polovine iznosa datog za uvozne automobile. Uvoz hrane nas je, kad se sve sabere, koštao više od tri milijarde maraka, što je jednako skoro cijelom godišnjem budžetu Republike Srpske.
Tako smo lani za inostranu govedinu, koja je na vrhu liste uvozne hrane, dali 16,2 miliona KM, za hljeb skoro 144 miliona, a za uvoznu vodu je BiH, inače jedna od pitkom vodom najbogatijih zemalja Evrope, iskeširala ravno 130,6 miliona KM. Uvoz piva nas je koštao 125,5 miliona KM.
Na listi robe iz uvoza nalaze se čak i surutka, crijeva i čekinje. Ubjedljivo najviše hrane uvozimo iz komšiluka. Na vrhu liste su Srbija i Hrvatska i iz ove dvije zemlje uvezemo hrane u vrijednosti većoj od milijardu i po maraka.
Dobar rezultat sa Austrijom i Njemačkom
Kada su u pitanju države, zanimljivo je da BiH ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa jednom od najuspješnijih srednjeevropskih država – Austrijom. U Austriju je BiH prošle godine izvezla roba u vrijednosti većoj od milijardu KM, dok je vrijednost uvoza iz ove zemlje bila 998,5 miliona maraka. Dobro smo prošli i sa vodećom evropskom ekonomijom – Njemačkom, gdje je BiH lani bila blizu „pozitivne nule“: izvezli smo robe u vrijednosti od 1,76 milijardi KM, a uvezli u vrijednosti od 1,85 milijardi KM.
Inače, u top deset zemalja, sa kojima se lani najviše trgovalo su Njemačka, Italija, Turska, Austrija, Mađarska i naravno komšije: Srbija, Hrvatska i Slovenija i Crna Gora.
Milioni za uvoznu čokoladu
Uvoz čokolade iz godine u godinu raste, pa smo lani pojeli skoro 20.000 tona uvozne čokolade i to platili skoro 164 miliona maraka. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, uprkos žestokoj konkurenciji švajcarskih, belgijskih i austrijskih čokolada, još uvijek su na našem tržištu najzastupljenije čokoladne poslatice sa ukusom jugonostalgije.
Najviše čokolade uvozimo iz Hrvatske i Srbije, čak dvije trećine ukupnog čoko – uvoza. „Štarkove“ i „Krašove“ čokolade i čokoladice i danas mnogi u BiH doživljavaju kao domaće, mada su i one uvezene iz inostranstva. Sve više čokoladnih slatkiša uvozimo i iz Rumunije, Poljske i Turske. Srpska info