BANJALUKA, Da farmeri iz RS bilježe sve bolnije poraze na domaćem i inostranom terenu svjedoči i podatak o izvozu žive stoke, koji je gotovo 48 puta “mršaviji” od uvoza.
To pokazuje posljednji dostupan podatak koji je saopštio Republički zavod za statistiku, a odnosi se na novembar prošle godine. U RS je tada uvezeno živih životinja u vrijednosti od 1.433.000 maraka, dok je istovremeno izvezena stoka čija je vrijednost skromnih 30.000 KM.
Ove brojke i te kako su srozale ionako pesimistične poglede farmera, koji kažu da po kvalitetu uzgojene stoke mogu da pariraju konkurentima.
“Taj skroman izvoz vjerovatno se odnosi na ribu. Za to što ne možemo da je izvozimo, krivo je naše zakonodavstvo, ali i aljkavost. Ne sprovodimo određene mjere koje bi trebalo, niti imamo urednu dokumentaciju o stanju životinja, bez koje ne možete nigdje da izvozite”, naglasio je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
On je upozorio i na propuste nadležnih službi, ali i na, kako je rekao, aljkavost farmera, što je prouzrokovalo ovakvo stanje.
“Svaka zemlja ima potrebu za uvozom, ali i izvozom. Trgovina mora biti slobodna – da roba ide kako na jednu, tako i na drugu stranu. Najgore je to što je tržište otvoreno za uvoz, a zatvoreno za izvoz. Ja, na primjer, imam interes da uvezem visokokvalitetne junice iz Njemačke, Holandije, Danske, ali i da izvezem svoje, recimo, u Albaniju”, rekao je Usorac.
Ogorčenje ne krije ni Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine, koji kaže da je vidljivo da u RS i BiH ulazi znatno više žive stoke nego što se izvozi.
“Uvoznički lobi uglavnom odrađuje svoj dio posla i mi ni u narednom periodu nećemo imati nikakve šanse za izvoz žive stoke”, upozorava Nikolić.
On podvlači da je stoka koja je uzgojena na ovim područjima veoma kvalitetna, tako da ovdašnji stočari i te kako mogu da se takmiče sa konkurentima iz drugih zemalja, uključujući i države EU.
“Istina, naši tržišni viškovi veoma su mali, ali kada bi poljoprivrednici imali siguran otkup, najvjerovatnije bi se bavili većom proizvodnjom. Meso proizvedeno ovdje kvalitetnije je od onog iz uvoza”, zaključuje Nikolić.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, podsjeća da je već formiran stručni tim koji je sagledao cjelokupno stanje spoljnotrgovinskog poslovanja, ugroženosti domaće poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Taj tim je, prema riječima Kecmana, sagledao i mogućnosti uvođenja zaštitnih mjera u cilju stvaranja povoljnijeg položaja domaće poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije RS i BiH.
Kecman istovremeno ističe da je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, zaključno s novembrom 2013. godine, došlo i do vrtoglavog rasta uvoza mesa i mesnih prerađevina.
Strateški interes
Iz Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS kažu da je proizvodnja hrane strateški interes RS.
“Poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama u poljoprivredi bavi se oko 800 privrednih društava, zadruga i samostalnih proizvodnih radnji, u kojima je zaposleno oko 7.000 radnika i 221.000 domaćinstava u kojima živi oko 800.000 stanovnika”, ističu u Udruženju, uz napomenu da je stočarstvo jedna od najrasprostranjenijih poljoprivrednih oblasti u RS. Nezavisne novine
