-
-
-
U BiH je lani uvezeno mliječnih proizvoda u vrijednosti od 224 miliona KM
-
Spoljnotrgovinski deficit čak 111 miliona KM
-
-
BANJALUKA – U BiH je prošle godine uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 224 miliona KM, dok je vrijednost izvoza bila 113 miliona KM, tako da je ostvaren spoljnotrgovinski deficit od čak 111 miliona KM, pokazuje Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2019. – 2022. godina.
U pomenutom dokumentu koji je izradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi se da je u BiH prošle godine proizvedeno 621 milion litara sirovog mlijeka od čega je 97 odsto ili 601 milion litara kravljeg, 13 miliona ovčijeg i sedam miliona litara kozijeg mlijeka.
U Republici Srpskoj u toku 2022. godine proizvedeno je 291,3 miliona litara kravljeg mlijeka, što predstavlja povećanje proizvodnje za više od deset odsto u odnosu na 2019. godinu kada je proizvedeno 254 miliona litara.
U Federaciji BiH proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka smanjena je sa 322 miliona litara koliko je iznosila 2019. godine na 304 miliona litara u 2022. godini.
U Distriktu Brčko proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka zabilježila je blago povećanje sa 5,8 iz 2019. godine na 5,9 miliona litara prošle godine.
„Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u 2022. godini je bio za 29 odsto veći, izvoz za 21 odsto, a ostvareni deficit je 37 odsto veći u poređenju sa prethodnom godinom. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza uticalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda što je odraz tržišnih poremećaja uzrokovanih pojavom pandemije COVID 19, a potom i ukrajinskom krizom“, navodi se u analizi.
U tom dokumentu se precizira da su mlijeko i pavlaka jedina kategorija mliječnih proizvoda koja ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans, dok najveći negativan spoljnotrgovinski bilans imaju sir i skuta (vrsta sira koji se pravi od surutke nakon što se napravi osnovni sir).
„Vrijednost izvezenog mlijeka i pavlake u 2022. godini iznosila je oko 72 miliona KM i zabilježila je rast od 13 odsto u odnosu na 63 miliona iz 2019. godine. Istovremeno, bilježi se i značajniji rast uvoza mlijeka i pavlake, jer je 2019. godine vrijednost uvoza bila 52 miliona KM, pa je 2020. godine pala na 38 miliona KM, pa na 33 miliona tokom 2021. godine, da bi prošle godine vrijednost uvoza bila 55 miliona KM“, navodi se u analizi.
Mlijeko u prahu
Posebno interesantan podatak odnosi se na drastičan pad uvoza mlijeka i pavlake u prahu iz Srbije.
Uvoz tih proizvoda smanjio se sa 353 tone u vrijednosti od 1,44 miliona KM, koliko je iznosio uvoz 2019. godine na samo tri tone i vrijednost uvoza od samo 23 hiljade KM u prošloj godini.
Kada je riječ o siru i skuti u posljednje tri godine zabilježen je rast i uvoza i izvoza, ali znatno veći rast uvoza povećo je negativan spoljnotrgovinski bilans.
„Sa skoro 82 miliona KM koliko je iznosio 2019. godine, vrijednost uvoza je smanjena na 76 miliona KM u 2020., da bi zatim uslijedio rast koji je prošle godine dostigao vrijednost od 114 miliona KM. U istom periodu, rasla je i vrijednost izvoza koja je sa sedam miliona KM iz 2019. godine porasla na 12 miliona koliko je iznosila prošle godine. Negativan spoljnotrgovinski bilans prošle godine iznosio je 102 miliona KM“, navodi se u analizi.
Posmatrajući strukturu sireva koji se uvoze u BiH, navodi se dalje, dominira uvoz edamera sa učešćem u ukupnom uvozu sira od 35 odsto, zatim slijedi gauda sa učešćem od 20 odsto, ostali svježi sir sa udjelom od deset odsto i tilsit oko devet odsto.
U prosjeku se oko 80 do 82 odsto sira u BiH uveze iz Njemačke, Hrvatske i Slovenije.
“Iz Njemačke je 2019. godine uvezeno sira i skute u vrijednosti od oko 44 miliona KM, a prošle godine vrijednost uvoza je bila 64 miliona KM. Vrijednost sira uvezenog iz Hrvatske u posljednje tri godine porasla je sa 13 na 16 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iz Slovenije u istom periodu porasla sa 9,2 na 13 miliona KM. Kada se radi o količini uvezenog sira i skute, ona se nije mnogo mijenjala u protekle tri godine, a na rast vrijednosti uvezenog sira uticalo je povećanje cijene sira i to prvenstveno edamera i gaude koji su i najzastupljeniji u uvozu“, navodi se u analizi.
CAPITAL: D. Momić
