MOSKVA, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond /MMF/ potvrdili su oporavak ruske ekonomije i predviđaju joj dalji rast u naredne dvije godine, piše “Sputnjik”.
Takva procjena dvije autoritativne međunarodne institucije pokazuje da antiruske sankcije nisu postigle cilj, te da su više naškodile zemljama koje su Rusiji uvele te restriktivne mjere.
Prošle godine su UN izračunale da su zbog restriktivnih mjera privrede EU i SAD izgubile dva puta više od Rusije – 100 milijardi dolara u poređenju sa 55 milijardi dolara.
Optimistične prognoze analitičara Svjetske banke i MMF-a zasnovane su, prije svega, na rastu cijena nafte, koja je dostigla cijenu od skoro 70 dolara za barel, što odgovara ruskoj privredi.
Prema prognozama međunarodnih institucija, ruska privreda bi ove godine trebalo da ostvari rast od 1,7, a u 2019. godini od 1,8 odsto. Osim toga, Rusija se našla i među zemljama koje su u stanju da u naredne dvije godine postanu važni pokretači rasta svjetske ekonomije, a na toj listi MMF-a su i SAD, Kanada, Brazil i Turska.
Ruski ekonomisti objašnjavaju da je stvarni rast ruskog BDP-a još veći, s obzirom da Svjetska banka i MMF računaju u dolarima, dok ruska ekonomija ostvaruje dobit vodeći evidenciju u rubljama.
Oni navode da sankcije ne samo da nisu spriječile oporavak ruske privrede, već su ga i podstakle. Postoji značajno povećanje industrijske proizvodnje, a jedan od razloga za to je povratak kapitala u zemlju i investiranje u projekte na teritoriji Rusije.
Rusi su pokrenuli proizvodnju u mnogim sferama, a uvoznu robu su zamijenili domaćim proizvodima, što je takođe odigralo značajnu ulogu u ruskoj privredi.
Konkretno, ubrzan razvoj agroindustrijskog kompleksa, u velikoj mjeri, bio je podstaknut antiruskim sankcijama, kao i kontramjerama, koje je Moskva uvela Zapadu kao odgovor na te sankcije.
Kao rezultat toga, Rusija je izbila na prvo mjesto kao najveći izvoznik pšenice u svijetu.
“Sankcije nisu bile efikasne iz više razloga. Prije svega, zato što je u trenutku uvođenja tih restriktivnih mjera ruska ekonomija bila toliko otvorena da je to otežavalo njen razvoj, a posebno je postojao visok stepen zavisnosti od uvoza hrane i nekih drugih roba. S druge strane, uvođenje sankcija je podstaklo razvoj industrije, prije svega agrarnog sektora i onih industrijskih grana gdje je bilo moguće uspostaviti snabdjevanje sa drugih tržišta”, rekao je za “Sputnjik” naučni saradnik Univerziteta za finansije pri Vladi Ruske Federacije Valerij Abramov.
Direktor Instituta za biznis i poslovnu administraciju Sergej Mjasojedov smatra da će se “interesovanje za ruska pitanja povećavati, zajedno sa rastom sankcionog pritiska”.
“Mi treba da idemo svojim putem i nastavimo da širimo ekonomsku saradnju sa velikom grupom zemalja, koje ni na koji način nisu povezane sa politizovanim odlukama. Sankcije se mogu uvesti svakoj zemlji, u bilo kojem formatu, a to je, prema mom mišljenju, glupo i štetno, jer oduzima mogućnosti za ravnopravan dijalog, za rješavanje problema i podiže vještačke barijere. Sankcije ništa dobro ne donose, osim političkog zadovoljstva zemljama koje ih nameću”, istakao je on.
Zapad je uveo sankcije Rusiji 2014. godine zbog navodnog miješanja u ukrajinski sukob, a Moskva je na te sankcije odgovorila istom mjerom i zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU, SAD, Norveške i Crne Gore. Sputnjik