Usvojen Izvještaj o poslovanju IRB-a u 2009.godini

BANJALUKA, Narodna skupština Republike Srpske /RS/ usvojila je večeras Izvještaj o poslovanju Investiciono-razvojne banke /IRB/ RS i fondova za 2009.godinu sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora u kojem se ističe  da je ova banka u posmatranom periodu ostvarila bruto dobit u iznosu od 457.444 KM.

Ovaj Izvještaj podržalo je 48 poslanika, 22 poslanika su bila protiv, dok su dva narodna poslanika bila suzdržana.

Obrazlažući Izvještaj poslanicima  u Narodnoj skupštini RS, direktor IRB-a RS Milenko Pavlović rekao je da je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS izrazila pozitivan izvještaj o finansijskom poslovanju IRB-a za 2009.godinu.

“Prije osam dana Glavna služba za reviziju javnog sektora RS završila je svoj izvještaj za IRB-u za 2009.godinu , koji je dostupan na njihovoj veb stranici i on je pozitivan”, istakao je Pavlović.

On je rekao da je IRB-a u 2009.godini ostvarila ukupne poslovne prihode u iznosu od 8.395 772 KM i ukupne poslovne rashode u iznosu od 7.938 328 KM-a.

Govoreći o aktivnostima IRB-a u 2009.godini, Pavlović je rekao da su u 2009.godini planirani kreditni plasmani u ukupnom iznosu od 340 miliona KM, ističući da su krediti realizovani kroz šest kreditnih linija.

“Ukupan iznos odobrenih sredstava po kreditnim linijama u 2009.godini iznosi 239 miliona KM i u poređenju sa 2008. godinom kada je taj iznos bio 186 miliona, veći je za 28 odsto”, naglasio je direktor IRB-a, zaključujući da je zainteresovanost za kredite IRB-a u 2009.godini bila povećana.

Pavlović je rekao da je u 2009.godini kupljeno hartija od vrijednosti u iznosu od 30 miliona KM, ističući da je IRB podržala emisije akcija i vršila kupovine akcija na slobodnom berzanskom tržištu u iznosu od 18 miliona KM , dok je kupljeno municipalnih obveznica u iznosu od 12 miliona KM i prodato ukupno akcija u vrijednosti od 9.487.814 KM.

Pavlović je rekao da je  u izvještajnom periodu vršena promocija kreditnih linija sa akcentom na nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine RS, s ciljem regionalnog razvoja, razvoja poljoprivrede, podsticaja zapošljavanja, povećanja izvoza, stambenog zbrinjavanja i podrške infrastrukturnim projektima.

On je naveo da je Fond za razvoj i zapošnjavanje u 2009.godini ostvario neto dobit u iznosu od 2,6 miliona KM, dok je nezavisni revizor izrazio mišljenje sa rezervom.

Pavlović je rekao da je Fonda stanovanja u 2009. godini ostvario neto dobit u iznosu od 1,2 miliona KM , dok je nezavisni revizor izrazio uzdržavajuće mišljenje o finansijskim izvještajima ovog fonda.

On je rekao da je Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima ostvario gubitak u visini ostvarenih troškova, odnosno 62.800 KM, a  za kojeg je nezavisni revizor izrazio uzdržavajuće mišljenje.

Pavlović je rekao da je Fond za razvoj istočnog dijela RS ostvario  neto dobit u iznosu od 1,2 miliona KM, a nezavisni revizor izrazio pozitivno mišljenje o finansijskom poslovanju ovog fonda.

On je naveo da je Fond za restituciju ostvario bruto dobit koja je jednaka neto dobiti, dok je Akcijski fond RS ostvario bruto dobit od 4.444.000 KM.

Poslanik DP-a Vojislav Gligić zatražio je odgovore na pitanja kolika je šteta po osnovu kupovine prostora u koji je banka trebalo da useli još 2008. godine i koji je unaprijed platila u iznosu od 90 odsto, umjesto 60 odsto, kako je ugovorom bilo predviđeno.

“Zbog čega se odustaje od tužbe protiv firmi odgovornih što zgrada banke još nije završena”, pitao je Gligić.

Poslanik SDS-a Mladen Kršić pobrojao je pet direktora koji su se smijenili na čelu ove mlade institucije za kratko vrijeme: Jasminko Jotić, Brane Stupar, Bojan Golić, Mirjana Čomić i Milenko Pavlović.

“Nije slučajno da su se smjenjivali u kratkom periodu jer je činjenica da su svi bili pod pritiscima”, rekao je Kršić.

Poslanik SNSD-a Uroš Gostić pozdravio je uvođenje mjere koje je banka primjenjivala u 2009. s ciljem da ponudi što pristupačnije i povoljnije kredite, ali da je drugo pitanje zašto onda nije plasirano 100 miliona KM kreditnih sredstava banke.

“Razloga može biti više, a jedan od njih je i veća odgovornost privrednika u potrošnji. Što se tiče fondova, u daleko su boljoj situaciji nego ranije”, zaključio je Gostić.