BANJALUKA, U BiH posluju svega 192 velika preduzeća, 1.071 srednje preduzeće, dok u ostalih 71.138 spadaju mala preduzeća i preduzetnici, pokazalo je istraživanje koje je objavila Agencija za statistiku BiH.
Istraživanjem je obuhvaćeno 72.401 preduzeće i preduzetnik s ukupno 498.581 zaposlenim, što predstavlja zaista reprezentativan uzorak za analizu kretanja u domaćoj ekonomiji.
Međutim, poražavajući je podatak iz ovog istraživanja prema kojem je od ukupnog broja obuhvaćenih preduzeća i preduzetnika najviše njih iz područja usluga, i to čak 44,6 odsto, zatim iz trgovine 35,8 odsto, dok ih je tek 14,5 odsto iz industrijskih djelatnosti, a svega pet odsto iz sektora građevinarstva.
Sa druge strane, struktura zaposlenih pokazuje da je najveći dio zaposlenih angažovan u industrijskim djelatnostima i to njih 38,1 odsto, zatim u uslugama 28,2 odsto, te u trgovini 26,8 i građevinarstvu 6,9 procenata.
Prema podacima iz ovog istraživanja, koje je sprovedeno u prošloj godini, velika preduzeća, odnosno ona koja zapošljavaju više od 250 radnika i kojih u BiH imaju 192, ostvaruju ukupno 15,8 milijardi KM prometa, a zapošljavaju 136.906 radnika.
Najzastupljenija su u industrijskoj djelatnosti. Tako u prerađivačkoj industriji egzistiraju 94 velika preduzeća, u trgovini 29, a u građevinarstvu 12.
Srednjih preduzeća, onih koja zapošljavaju između 50 i 250 radnika, u BiH ima 1.071, a zabilježila su u prošloj godini promet od tri milijarde maraka.
Takođe, u BiH privređuje i 11 srednje velikih preduzetnika. Najzastupljenija u privredi BiH su mala preduzeća, ona koja zapošljavaju do 50 radnika, a kojih ima 24.247, dok je preduzetnika 46.880. Mala preduzeća i preduzetnici ostvaruju ukupan promet od 29,6 milijardi maraka, a zajedno zapošljavaju više od 252.000 radnika.
Međutim, posmatrajući ovaj izvještaj za godinu ranije, vidljivo je da je BiH povećala broj velikih preduzeća i to za četiri, ali je smanjila broj srednjih preduzeća sa 1.083 u 2014. godini na 1.071 u prošloj. I tada je bilo najviše malih preduzeća ukupno 22.877, čiji broj se u prošloj godini povećao za čak 1.370 firmi.
Ekonomisti smatraju da su uzroci za veoma mali broj velikih preduzeća u BiH višestruki, a da je jedan od njih taj što je tokom ratnih razaranja u BiH značajan broj velikih privrednih sistema uništen ili devastiran usljed lošeg održavanja.
Prema njihovom mišljenju, poslije rata smo imali loše rukovođenje, a došla je i privatizacija, koja nije ispunila svoje osnovne ciljeve, pa je usljed toga veliki broj tih sistema nestao. Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kazao je da je za velika preduzeća u nekoj zemlji potreban i veliki kapital, tako da se u tom segmentu u BiH vidi nedostatak investicija.
“U tom dijelu se automatski može vidjeti da prave i ozbiljne investicije manjkaju i da ih je premalo, s obzirom na broj velikih preduzeća. Međutim, ima investitora koji imaju novac i koji bi ga mogli uložiti, ali da bi se stvorilo veliko preduzeće, vi morate imati sigurno područje gdje ćete uložiti tako velika sredstva”, rekao je Duduković i dodao da se već godinama priča da je ovo nesigurno područje, gdje je prisutna politička nestabilnost i nepovoljan poslovni ambijent.
On je konstatovao da je, ako nema velikih preduzeća koja mogu usisati proizvode i usluge od malih i srednjih preduzeća, onda to problem u funkcionisanju malih i srednjih preduzeća.
“To su neki pokazatelji koji jasno govore, između ostalih pokazatelja, da ovdje nije baš sjajna situacija”, rekao je on.
Govoreći o činjenici da je najveće učešće preduzeća iz sektora usluga, Duduković je rekao da je to svakako loš pokazatelj za domaću ekonomiju.
“Ovdje niko neće da se bavi proizvodnjom jer je proizvodnja najkomplikovanija, pošto morate kupiti repromaterijal, proizvesti gotov proizvod, prodati ga i naplatiti sve to i taj lanac traje dugo, od onog momenta kada ulažete svoja sredstva do momenta naplate”, rekao je Duduković.
Dodao je da se preduzeća iz tog razloga teže odlučuju za proizvodnju.
“Lakše se baviti uslugama, jer su troškovi poslovanja mnogo niži nego troškovi poslovanja preduzeća koja se bave proizvodnjom. Tu je i brzina naplate koja je mnogo veća u korist preduzeća koja se bave uslugama. Takođe, za preduzeća koja se bave uslugama ne treba veliki početni kapital, da bi se osnovala”, pojasnio je Duduković. Nezavisne novine
