– Oglašivači godišnje izdvoje 50 miliona, od čega najveći dio za TV
– Odličan motiv za namještanje podataka o gledanosti
BANJALUKA – Oglašivačko tržište u Bosni i Hercegovini se procjenjuje na oko 50 miliona KM, od čega najveći dio dobiju televizije na osnovu podataka o gledanosti u čiju vjerodostojnost mnogi sumnjaju. Opravdanost njihovog stava pokazuje poslednji slučaj koji je otkrio poslovni portal CAPITAL.ba.
Radio televizija Republike Srpske isključila je u petak, 22. aprila, dana predajnike OBN-a zbog neizmirenih obaveza te televizije prema njima, a OBN je odmah nakon isključenja, odnosno u subotu i nedjelju, prema zvaničnim podacima, imao najveću gledanost u BiH.
Isključenjem četiri predajnika bez signala OBN-a ostalo je više od milion gledalaca, a prema istraživanjima agencije “Audience measurment”, OBN je 23. i 24. aprila bila najgledanija televizija u BiH.
Tako je dan prije isključenja predajnika OBN-a njihova gledanost bila manja nego nego na dan isključenja – 21. aprila šer (udio u gledanosti) je bio 12,04 %, dok je u petak bio 12,22 %.
Dan nakon isključenja, OBN je, prema podacima ove agencije, bila najgledanija u BiH – 23. aprila SHR 15,90 %, a 24. aprila 12,61%. I u narednim danima, do 1. maja, prema ovim podacima OBN je bila najgledanija televizija u BiH.
Iz OBN-a nisu odgovorili na pitanja CAPITAL-a kako će ovaj problem biti riješen i kakva im je gledanost nakon isključenja predajnika.
Tešanović: Nijedna ozbiljna agencija neće da dođe u BiH
Direktor banjalučke Alternativne televizije Nataša Tešanović kaže za CAPITAL da su u ovoj oblasti prisutni veliki problemi i i izražava veliku sumnju u istinitost podataka o gledanosti.
„Za razilku od prethodne agencije koja je radila ovaj posao, mi od “Audience measurmenta”, koji već treću godinu radi u BiH, nikad nismo dobili informacije o broju piplmetara koji su postavljeni u BiH i o njihovom rasporedu. Oni kriju te podatke kao zmija noge, a s obzirom da su jedini koji to rade, mi smo praktično osuđeni da radimo sa njima“, istakla je Tešanovićeva.
Ona je dodala da je ova agencija u samom startu imala manje piplmetara nego agencija koja je prije njih radila, da bi zatim i taj broj smanjili.
„Po saznanjima koja mi imamo, umjesto 550 u prosjeku se mjeri između 350 i 380 domaćinstava, što je veoma mali uzorak i istraživanja su vrlo nepouzdana, oscilacije su ogromne, isti programi, najčešće serijski, u istim terminima se iz dana u dan razlikuju. Svi su nezadovoljni. Neke stanice su upadljivo gledane, kao što je OBN i to u trenucima kada su mu četiri tačke isključene, od kojih je jedna Sarajevo što je tek problematično“, istakla je Tešanović.
TV1 gledana a nema 10 repetitora?!
Naglasila je da je posebno zanimljivo da da TV 1 Mreža ima, takođe, odličnu gledanost, a prijeti joj oduzimanje dozvole od RAK-a jer nikad nije uspostavila sistem emitovanja na deset lokacija koje je svojevremeno kupila od Vikom televizije.
„Pri tome su neki mediji, uključujući i ATV, objavljivali podatke i izvode iz sudskih registara koji upućuju na činjenicu da su vlasnici agencije koja istražuje gledanost i vlasnici TV 1 Mreža na istoj adresi kiparske off shore kompanije. Ovdje imamo jednu situaciju koja je u najmanju ruku sumnjiva. Mislim da se tu krije jedna velika afera“, istakla je ona.
Podsjetila je da je Konkurencijski savjet BiH kaznio “Audience measurment” za netransparentnost rada, zloupotrebu monopolističkog položaja i da pri tome Konkurencijskom savjetu nisu dostavili podatke o svom vlasništvu.
Najproblematičnije, prema njenim riječima, je to što je jedino u BiH istraživanje gledanosti u nadležnosti Instituta za mjeriteljstvo BiH i tretira se kao mjerenje vremena.
„To znači da vam Institut licencira laboratoriju koja onda verifikuje uređaje koji će biti postavljeni u domaćinstvu odnosno piplmetre. Institut je prije dvije godine, uzeo sebi tu nadležnost, što nema ni u jednoj evropskoj zemlji, nakon čega je sertifikovao laboratoriju “Audience measurment” koja je zatim, sama sebi verifikovala svoje uređaje. U ovom trenutku nijedna ozbiljna agencija za istraživanje gledanosti pod tim uslovima neće da dođe u BiH“, istakla je Tešanovićeva.
Dodala je da je jedini način da se ovo riješi promijena zakon i usaglasi sa ostatkom svijeta.
„Prije nekoliko dana smo imali sastanak Ujedinjene medijske industrije, koja je sastavljena od najvećih televizija i agencija i usaglasili smo da uputimo inicijativu Savjetu ministara za promjenu zakona kako bi se ovo stanje „otkočilo“ i omogućilo da se ovdje prijave respektabilne agencije“, kazala je ona.
Naglasila je da TV kuće zavise od rejtinga koji je direktno povezan sa privlačenjem oglašivača i da je zbog toga veoma bitno da podaci o gledanosti prikazuju stvarno stanje.
Oglašivače interesuje samo gledanost
Media direktor u marketniškoj agenciji „New Moment“ Damir Ćobelić kaže da kompanije prilikom reklamiranja gledaju koja je najgledanija televizija kako bi postigli najveće reziltate, ali kaže da se slični rezultati mogu postići i sa televizijama koje su manje gledane ukoliko imaju više emitovanja.
„Kompanije uglavnom gledaju koje televizije imaju najveće učešće u gledanosti, ali se nekada mogu odlučiti i za neku regionalnu varijantu ili posebne programe koje lokalne televizije mogu prikazivati, ako su vezani za lokalne sadržaje. Globalno, najveći klijenti gledaju da što prije ostvare ciljeve i uzimaju najgledanije televizije i programe“, kazao je Ćobelić.
CAPITAL je nedavno objavio da OBN televizija više od devet godina ne plaća Radio-televiziji Republike Srpske zakup releja, a ukupan dug premašio je 340.000 KM.
RTRS je polovinom marta ove godine uputila dopis OBN-u u kojem traži da im u roku od 24 časa plate dug, navodeći da će u suprotnom isključiti njihove uređaje koji se nalaze na radio-relejnom objektu RTRS.
U dopisu RTRS-a je navedeno da ukupan dug OBN-a prema njima iznosi 344.701 KM, a po osnovu Ugovora o korišćenju infrastrukture na radio-relejnom objektu Trebević, Mirilovići-Višegrad, Hum-Trebinje i Bojna-Srebrenica.
Međutim, i pored tog upozorenja dug nije plaćne, nakon čega je RTRS odlučila da isključi predajnike OBN-a.
Zakupi releja koštaju i do 1.500 KM mjesečno bez PDV-a. Na primjer, zakup releja Hum košta oko 840 KM, dok kote tipa Trebevića, Kozare i Vlašića nisu ispod 1.500 KM mjesečno, a ako se na to dodaju i troškovi struje, agregata, klime ili druge opreme koja se iznajmljuje, cijena je mnogo veća.
CAPITAL: Marina Čigoja