SARAJEVO, U BiH godišnje bude potrošeno više od milijardu plastičnih kesica koje se stotinama godina razgrađuju, te će početak naplate plastičnih kesa u prodavnicama od prve polovine iduće godine najvjerovatnije uticati na to da se veliki broj građana opredijeli za cekere.
Istakli su ovo u udruženjima za zaštitu potrošača i nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI), koja u saradnji sa resornim entitetskim ministarstvima sprovodi projekat uvođenja naknade za plastične kese.
U CCI su pojasnili da konačna i tačna cijena koju će kupci plaćati za plastične kese još nije poznata i moguće je da će se kretati od pet do deset feninga osim ako neki trgovac ne odluči da, kao i do sada, na sebe preuzme obavezu plaćanja pa kesa i dalje bude besplatna. Cijene cekera se u prosjeku kreću oko dvije marke.
Pojedini građani Sarajeva su nam kazali da su u nekim trgovinama čak nedavno platili za kesu, što im se ranije nije dešavalo u tim trgovinama.
Gordana Bulić iz Saveza udruženja potrošača BiH kazala je da pozdravljaju ovaj projekat i da i sami imaju akcije zaštite životne sredine u kojima građanima dijele platnene cekere imajući u vidu da su potrošači najveći generator otpada.
“Naplaćivanje plastične kese jeste udar na džep, ali svako može ponijeti platneni ceker koji već ima u domaćinstvu. Ako neko nabavlja za duži period i treba mu više kesica, može ponijeti više cekera ili kartonske kutije. Cekeri se mogu nabaviti u svakom većem mjestu i sigurno će biti isplatniji od kesa”, rekla je Bulićeva.
Dodala je da je uvođenje plaćanja plastičnih kesa neophodnost i uslov zaštite života i zdravlja svih jer manje smeća i otpada znači čistiji vazduh, vodu, a time i hranu.
Apelovala je da prihodi od prodaje plastičnih kesica budu usmjereni na dalju zaštitu životne sredine, a ne da budu nečija neosnovana zarada.
“Znatna sredstva se mogu prikupiti i onda iskoristiti za edukaciju potrošača, djece, trgovaca, projekte razvrstavanja otpada, izgradnju deponija smeća”, naglasila je Bulićeva.
Siniša Bencun iz CCI istakao je da je cilj destimulisati upotrebu plastičnih kesa, a ne zaraditi, te da ovaj projekat ne smije biti shvaćen kao udar na džepove građana jer kese ne moraju plaćati.
Kazao je da će naknada za plastičnu kesicu koštati pet feninga i biće uplaćivana u entitetske fondove za zaštitu životne sredine za okolišne projekte. Pojasnio je da je očekivana cijena u maloprodaji pet do deset feninga, kada se uzme u obzir koštanje proizvodnje plastične kese koje su do sada trgovci preuzimali na sebe.
“Još je u razmatranju ko će biti obveznici plaćanja naknade, proizvođači ili veletrgovine”, dodao je Bencun.
Rekao je da svi ozbiljniji marketi pripremaju sopstvene platnene cekere i da ih svugdje ima, a prosječna cijena im je dvije KM.
“Ne ide se na zabranu plastičnih kesica, nego na njihovo racionalnije i višestruko korištenje. Istraživanja su pokazala da se plastična kesica koristi 12 minuta. Prosječan kupac u BiH mjesečno potroši 25 plastičnih kesica koje dobije a da ih ne zatraži. To je tako postala navika”, kazao je Bencun. Nezavisne novine