VAŠINGTON, Virtuelni novac kao što je bitkoin postoji već duže vrijeme.
Ali, otkako je Fejsbuk najavio da će stvoriti svoju kriptovalutu, nervoza je postala sveopšta.
S pravom, smatra urednik ekonomske redakcije DW-a Henrik Beme.
Taksisti u čitavom svetu uznemireni su jer im posao ugrožavaju službe za prevoz kao što je Uber. Sudovi još uvek presuđuju u korist starog modela prevoza, a protiv Ubera – ali koliko dugo će to još da traje?
Hoteli se žale na smanjenje broja gostiju, jer ljudi sve više koriste Airbnb. I u tom slučaju sudovi presuđuju protiv novog konkurenta sa interneta, jer je taj poslovni model u stvari prenamjena ionako oskudnog stambenog prostora.
Telekomunikacionim koncernima smanjuje se profit, jer je telefoniranje čak i na drugi kontinent aplikacijama Vocap ili Vajber praktično besplatno. Televizije čekaju crni dani, jer se sve više ljudi okreće Netfliksu. Maloprodaja trpi, jer je ipak mnogo lakše jednim klikom kod Amazona i sličnih obaviti kupovinu…
Na sve strane, i to golim okom, može se vidjeti na šta se misli kad se kaže da digitalizacija ne samo da mjenja našu svakodnevnicu, već i kompletne privredne grane. Čini se da je taj proces nezaustavljiv, da je nemoguće okrenuti točak istorije unazad.
Revolucija u sektoru finansija
Upravo se sprema revolucija u još jednom sektoru: u finansijama. Takozvane kriptovalute već pune naslovne-strane, uglavnom negativno. Najpoznatije takvo virtualne platežno sredstvo, Bitkoin, privuklo je pažnju neviđenim oscilacijama vrijednosti.
Ono je česta je i tema crne hronike, jer neki internet-kriminalci koriste tu valutu za ucjene i traže isplatu u bitkoinima.
Takav „novac“ vole i organizovani kriminal, šverceri i prodavci svega što ne smje da se legalno prodaje – od droge i oružja, pa do dječije pornografije.
Njima je kriptovaluta poklon sa neba, jer trag digitalnog novca može gotovo savršeno da se sakrije u digitalnoj džungli jedinica i nula.
Kao što se zna, kada je riječ o novcu, svako prijateljstvo prestaje. Zato oni koji kontrolišu njegove tokove – a to su ljudi koji još uvijek uglavnom dolaze iz analognog svijeta – više nego skeptično gledaju na svijet digitalnih novčanica, još otkako su se pojavile.
U stvari, za sada se promijenilo malo, ili gotovo ništa. Ali to se upravo sada mjenja. Prije nekog vremena, internetski gigant Fejsbuk najavio je da planira sopstvenu digitalnu valutu libru.
Čist altruizam Fejsbuka
Kao i uvjek kada se Mark Zakerberg nečega dosjeti, on svima priča samo lijepe i pohvalne stvari. Njegova društvena mreža brine za sve korisnike interneta, sve do posljednjeg kutka naše planete. Pa naravno, riječ je o čistom humanizmu.
A sad će još i da dobije digitalni novac koji će moći da se prenosi isto tako brzo, sigurno, jednostavno i jeftino kao i slanje poruke preko Vocapa. I da podsjetimo, ta aplikacija je u vlasništvu Fejsbuka.
Kada je riječ o libri, cilj Fejsbuka naravno nije sopstvena dobit, već da za 1,7 milijardi ljudi koji nemaju pristup novčanim uslugama taj pristup omogući. Dakle i tu je riječ o čistom altruizmu, o ljubavi prema bližnjem svom.
Naravno, nije baš rašireno uvjerenje da su Zakerbergu i njegovima na umu samo dobročinstva. Zašto su inače i Ibej, Pejpal, Masterkard i Viza unaprijed saopštili da Fejsbuk ne može da računa na njihovu saradnju? Zašto je poseban odbor američkog Kongresa protekle nedjelje Zakerberga čitavih šest sati rešetao pitanjima?
S druge strane, čak ni šef najveće banke na svijetu, Džejmi Dimon iz JP Morgan Čejsa, nije zvučao uvjerljivo kada je izjavio da libra „nema nikakvu budućnost“. Šta je to? Pevanje u mračnoj šumi da bi se otjerao sopstvenih strah?
Strahuje se da bi koncern sa tolikom snagom na tržištu kao što je Fejsbuk, sa svoje 2,4 milijarde korisnika (dakle mušterija ili kupaca), mogao da poremeti stabilnost tržišta novca.
Ugrožena pozicija dolara?
Mi obični smrtnici novac smatramo apsolutnom vrijednošću. Ali to nije tako. I novcu vrijednost zavisi od ponude i potražnje. Moguće je dakle čak i potkopati ulogu dolara kao glavne svjetske valute.
To bi imalo dramatične posljedice za politiku Sjedinjenih Država. I to direktno, jer s pravom se navodi da SAD imaju ogromne dugove, ali su kod njih i mašine koje štampaju dolar.
Ali i indirektno, jer se tim dolarima prijatelji SAD nagrađuju, a neprijateljski režimi i diktatori kažnjavaju sankcijama. Sve to možda više neće moći da funkcioniše.
Bilo da je riječ o pranju novca kriminalaca ili finansiranju terorista, već sada je teško nadzirati puteve novca. A kad to više uopšte ne bude moguće, onda bi sve zaista moglo da se otme svakoj kontroli.
Ko će prije…
Probudili su se čak i Evropljani. Ministar finansija Njemačke Olaf Šolc čak se izborio za mjesto predvodnika u borbi protiv libre.
Prilikom iznošenja analize moguće opasnosti nedavno u Vašingtonu, aplaudirao mu je čak i predsjednik Federalnih rezervi, američke centralne banke.
Pri tom Šolc ne samo da ne želi libru – on želi da stvori alternativu za brz i povoljan transfer novca preko nacionalnih granica.
„Nama je potreban digitalni evro“, čuje se često. A to nailazi i na podršku njemačkih komercijalnih banaka. I još: ako to mi ne budemo stvorili, napraviće neko drugi.
Sve to možda zvuči kao kopija Marka Zakerberga. On je pred odborom Kongresa imao neoboriv argument: bolje da mi odobrite ovaj projekt sa librom, jer ako Amerika ništa ne uradi (kad Zakerberg kaže „Amerika“ on naravno misli na Fejsbuk), onda će to da uradi neko drugi.
Kinezi već odavno planiraju nešto slično i to bi bila mnogo veća opasnost.
I tako dolazimo do pitanja svih pitanja: da li će, nakon taksista i vlasnika hotela, i države izgubiti monopol nad novcem? Da li će to biti posao privatnih kompanija kao što je Fejsbuk? Ili vlasnika računara koji širom svijeta stvaraju Bitkoin?
Bitka za budućnost naših novčanika već je počela… DEUTSCHE WELLE/B92