Udruženje žiranata upozorava na samovolju mikrokreditnih organizacija

SARAJEVO,  Mikrokreditne organizacije u BiH imaju odriješene ruke da samovoljno dižu kamate, mijenjaju ugovore i utvrđuju proviziju, zbog čega će biti sve više prevarenih građana, tvrdi Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja žiranata u BiH.
Glavnim krivcima za neuređeno stanje u kojem su građani prisiljeni da posluju po nepovoljnim uslovima Cvjetković smatra entitetske agencije za bankarstvo. Podsjeća da je značajan broj prevarenih žiranata upravo poslovao sa mikrokreditnim organizacijama.
Iako u većini mikrokreditnih organizacija u BiH tvrde da posluju u skladu sa zakonom i pravilima agencija za bankarstvo, pokazalo se da je u praksi drugačije.
Mikrokreditna organizacija MIKRA, čije je sjedište u Sarajevu, a posluje i u Republici Srpskoj, u pregovorima sa klijentima ne navodi da plaćaju proviziju za obradu kredita. Kako smo se i sami uvjerili, kao potencijalni klijenti ove mikrokreditne organizacije, provizija se ne pominje, a kada počne faza prikupljanja dokumentacije uslijedi obavještenje da je ona dva odsto. Po odobrenju kredita provizija je već tri odsto, a kamata se sa 20 poveća na 29 odsto na isti iznos i rok otplate.
Ovaj novinarski test u MIKRA su pokušali osporiti pričom o njihovim mnogobrojnim zadovoljnim klijentima.
Po principu “ne vjeruj svojim očima nego meni”, Vedran Zametica, marketing menadžer u MIKRA, prvo se pohvalio da jedini nemaju proviziju, a kasnije da su je, poštujući odluke Agencije za bankarstvo FBiH, morali uvesti od 1. januara ove godine.
“Naši klijenti su obaviješteni o proviziji i svim uslovima. Moglo se desiti da se provizija mijenja u ovih desetak dana januara dok se uvodio novi sistem, ali radimo sve u skladu s odlukama Agencije za bankarstvo”, rekao je Zametica, uz napomene da se ne zloupotrebljavaju njegove izjave date putem telefona, te podsjećajući na pravila obavljanja novinarske profesije.
Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, nije imao problem da izjavu novinarima da putem telefona, te je naglasio da svakodnevno vrše nadzor nad radom mikrokreditnih organizacija.
“Nadzor se vrši kroz njihove izvještaje, ali i direktnim kontrolama u mikrokreditnim organizacijama. Postoji nadzor od 2007. godine i bilo je i kazni za one koje nisu radile sukladno zakonskim propisima. Ne mogu reći ko je do sada kažnjen i koliko, jer bi to nanijelo štetu njihovom poslovanju”, kazao je Barš.
Dodao je da niko iz ove agencije nije naložio uvođenje provizije ili njihovu visinu, jer to rade upravna tijela mikrokreditnih organizacija.
Cvjetković smatra da je ovaj jedan primjer vrh ledenog brijega i da ono s čim se prevareni žiranti susreću govori da agencije štite samo banke i mikrokreditne organizacije, pa i dužnike jer dugove na kraju vraćaju žiranti.
“Pozvaćemo mikrokreditne organizacije da kamatu dižu na 100 odsto jer im država sve to dozvoljava i neće da pročešlja ko su vlasnici tih organizacija i odakle im početni kapital”, upozorio je Cvjetković.
Tvrdi da osiromašeni građani spas traže u mikrokreditima, te da ima primjera da su službenici klijente nagovarali da daju lažne podatke na osnovu čega su ih kasnije doveli do pljenidbe imovine.
Obavještavanje
Zakonom o mikrokreditnim organizacijama, koji je u primjeni od 2007. godine, propisano je da uslovi za davanje mikrokredita i efektivna kamata moraju biti dostupni javnosti. Za kršenje ovih propisa predviđene su novčane kazne. Na veb stranicama većine mikrokreditnih organizacija ovih podataka nema. Jedna od rijetkih koja sve uslove ima na veb stranici je MKO EKI, gdje je za potrošačke kredite od 300 do 3.000 KM kamata od 25 odsto, troškovi obrade kredita su 2,5 odsto, a efektivna kamatna stopa je 30,52 odsto.
Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, kaže da podaci ne moraju biti na veb stranici, ali klijenti moraju biti obaviješteni u direktnim kontaktima o efektivnoj i nominalnoj kamatnoj stopi.     Nezavisne novine