SARAJEVO, Bosna i Hercegovina danas se smatra jednom od brzorastućih turističkih destinacija u Evropi, čemu svjedoče podaci Agencije za statistiku BiH o broju turista koji posjećuju našu zemlju. U odnosu na period od prije deset godina, u BiH danas dolazi tri puta više turista.
Zanimljivo je kako je BiH u 2008. godini posjetilo 610,7 hiljada turista koji su ostvarili blizu 1,4 miliona noćenju.
Prvi milion 2016. godine
BiH je postala država sa milionskim turističkim posjetama tek 2016. godine kada je našu zemlju posjetilo nešto više milion turista.
Kako primjećujemo u statistici, struktura stranih turista u BiH kroz proteklih deset godina nije se mnogo promijenila. Najveća promjena je povećanje broja turista iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Saudijske Arabije.
Ostali najčešći posjetioci BiH su Hrvati, Srbijanci, Nijemci, Poljaci, Italijani i Slovenci.
BiH se nalazila među deset svjetskih destinacija sa najvećim turističkim rastom u 2015. godini kada je zabilježila rast od 26,5 posto u odnosu na 2014. godinu, podaci su Svjetskog turističkog barometra (UNWTO).
Posljednji izvještaj UNWTO-a ipak je izuzetno pozitivan za našu zemlju. BiH je definirana kao jedna od tri turističke destinacije u svijetu s ukupnim potencijalom rasta turističkog tržišta od 10,5 posto, za period do 2020. godine.
Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kao dominantne vrste turizma u BiH prepoznaju zimski turizam, kulturni turizam, eko i etno turizam, avanturistički, vjerski, banjski i primorski turizam.
“Sektor turizma u BiH ima visok potencijal koji nije iskorišten ni na približno optimalnoj razini. Trenutačno se BiH, u smislu stepena njenih turističkih potencijala kojima obiluje, može smatrati ‘neobrađenim dijamantom'”, smatraju iz nadležnog državnog ministarstva.
Iako mnogi turizam posmatraju kao faktor ekonomskog razvoja zemlje, ekonomski eksperti upozoravaju kako nijedna zemlja, pa ni BiH, ne bi smjela osloniti svoju ekonomiju na turizam.
Neravnomjerna raspoređenost
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, iza kojeg su brojni radovi o utjecaju turizma na ekonomiju, govori nam kako u našoj zemlji postoji apsolutna neravnomjerna raspoređenost razoja turizma.
“Moramo biti svjesni da imamo samo izrazito jake centre, odnosno turističke regije u BiH. S druge strane, veći dio BiH ne učestvuje u turističkom rastu. Konkretno, Kanton Sarajevo i Hercegovina su najveći turistički centri koji prednjače u broju ostvarenih turističkih posjeta i noćenja. Na primjer, između ovih centara i drugih kantona je ogromni jaz i onda negdje dolazi Unsko-sanski kanton. Turizam je predodređen za određene regione”, ističe Čavalić.
On potom nastavlja kritikovati turizam.
“Nije dobro da se ekonomija BiH oslanja na turizam, prije svega zbog sezonskih utjecaja. BiH je još uvijek mala u tome, ali recimo Turska i Hrvatska su to dobro osjetile. Ako se jedne godine desi da imate lošu sezonu, a turizam vam značajno utječe na BDP zemlje, onda čitava ekonomija može patiti i dolazi do stagnacije. Iako je lijepo vidjeti razvoj turizma, ekonomski posmatrano BiH je industrijska zemlja i većina našeg izvoza se temelji na industriji. Turizam treba smatrati kao nešto što treba poboljšati život građana. Industrija je ona koja nas hrani”, smatra Čavalić.
Donosioci odluka, kaže Čavalić, pričaju kako turizam zapošljava, gradi… On ponovo ističe kako turizam nije krucijalan u ukupnoj ekonomiji BiH, ali je dobro da ga imamo.
“Gledajući mikroekonomski, uglavnom porodice, pojedinci i male kompanije profitiraju od turizma, što je svakako super stvar za njih. U tom smislu treba posmatrati turizam da može barem sezonski zaposliti određeni dio ljudi”, dodaje ekonomski stručnjak.
Ukupan doprinos turizma BDP-u naše zemlje iznosi tek sedam posto, ali nadležni svojim aktivnostima jačanja turističke djelatnosti i privlačenjem stranih turista pokazuju kako žele povećati ovaj broj.