BEOGRAD, Svjetski savjet za zlato procjenjuje da je u svijetu u opticaju oko 171.300 tona tog plemenitog metala i polovina te količine je pretopljena u nakit.
Oko 20 odsto služi kao investicija, 10 odsto se koristi u industriji, dok je ostatak u centralnim bankama zemalja u službi deviznih rezervi.
Jedan od najbogatijih investitora u svijetu Voren Bafet tvrdi da kada bi se svo zlato u svijetu pretopilo u jednu kocku, njene stranice bi bile dugačke najmanje 20 metara, dok neki drugi analitičari tvrde da bi ta kocka mogla da ima stranice i do 50 metara, prenose svjetski mediji.
Procjena Svjetskog savjeta za zlato, od oko 171.300 tona tog plemenitog metala ne računa količine koje se još nalaze pod zemljom kao rudno bogatstvo, a procjene drugih analitičara o ukupnoj količini variraju od 155.244 tone do čak 2,5 miliona tona zlata.
Svjetska tražnja zlata smanjena je u prvom tromjesečju ove godine 9,2 odsto, u odnosu na isti period prošle godine, na 990 tona, a ponuda na globalnom tržištu u prva tri ovogodišnja mjeseca bila je 1.032 tone, što je isto kao i u prvom kvartalu prošle godine, javljaju svjetski mediji.
Prema izvještaju Tomson Rojtersa, tražnja juvelirnog zlata je smanjena 2,3 odsto, na 566 tona, a tražnja nakita je pala 6,7 odsto, na 527 tona, prenosi Finmarket.ru.
Velike količine zlata koje se čuvaju kao devizne rezerve SAD i nekih evropskih zemalja posjledica su “zlatnog standarda”, koji je postojao od 1821. do 1971. godine, tako da se oko četvrtine ukupne količine ikad iskopanog zlata nalazi se, najviše u SAD, Njemačkoj, a zatim u MMF, Italiji, Francuskoj, Rusiji, Kini, Švajcarskoj, Japanu, Holandiji…
Senior ekspert FX Lidera Ana Mihajlović rekla je da je učešće zlata u deviznim rezervama najveće u SAD i dostiže oko 85 odsto, dok u Rusiji iznosi 13,3 odsto, napominjući da u u Kini, kao najvećoj svetskoj ekonomiji, iznosi oko jedan odsto.
“Cena zlata usko je povezana sa monetarnom politikom velikih centralnih banaka, naročito američkih Federalnih rezervi i ona od 2008. godine intenzivno zavisi od vrednosti dolara”, objasnila je Mihajlović i podsjetila da je 2008. godine u vijreme svjetske finansijske krize, usjled velikog i naglog pada vrijednosti dolara, ijcena zlata je dostigla rekordno visoku cijenu (preko 1.600 dolara za uncu).
Međutim, to je, kako se pokazalo, ipak bila previsoka i nerealna cijena i kada je svjetska ekonomija krenula u oporavak, cijena zlata je počela blago da pada, tako da je tražnja za zlatom kao sigurnom investicijom – smanjena, rekla je ona.
Mihajlović je dodala da kada su američke Federalne rezerve počele sa restriktivnijom monetarnom politikom krajem prošle godine, to je ojačalo dolar i automatski se smanjila cijenu zlata.
Na drugoj strani imamo, recimo, Centralnu banku Rusije, koja je poslije pauze u januaru i februaru ove godine ponovo počela sa intenzivnim kupovanjem zlata i povećanjem svojih zlatnih rezervi, ali je učesće zlata u deviznim rezervama Rusije značajno manje nego što to slučaj kod zapadnih zemalja – oko 13,3 procenta, navela je Mihajlović.
Kina, koja je trenutno i najveća svjetska ekonomija, ima svega jedan procenat učesća zlata u deviznim rezervama i čak je i Svjetski savjet za zlato preporučio kineskim vlastima da bi mogli da povećaju svoje rezerve na optimalnih pet odsto, kazala je sagovornica Tanjuga i ocijenila da ukoliko bi Kina zaista počela sa kupovinom zlata, to bi moglo da utiče na rast cijene zlata na svjetskim berzama. Tanjug
