BEOGRAD, Cijene hrane u Srbiji u narednom periodu trebalo bi da budu stabilne, a kod nekih proizvoda mogle bi da budu i niže do 10 procenata, ocijenili su stručnjaci.
Kako su istakli, i dalje ostaje problem pada prometa i male kupovne moći stanovništva koja je na neki način ograničavajući faktor rasta cijena.
Kupovna moć je u padu, ali kriza sa prisustvom aflatoksina u mlijeku i pad prometa u maloprodaji za 41 procenat, svakako će uticati da će cijene mlijeka ostati na sadašnjem nivou ili će ići na niže, rekao je ekspert u Privrednoj komori Vojislav Stanković.
Prema njegovim riječima, zalihe pšenice, jestivog ulja i šećera su stabilne i ne bi trebalo očekivati poremećaje na tržištu, ali su cijene tih proizvoda visoke i proizvođači bi mogli da ih snize između pet i 10 procenata.
“Cijene mesa u Srbiji nisu se mijenjale pet, šest mjeseci, a ne treba očekivati neka veća poskupljenja barem do juna ove godine”, istakao je Stanković.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) svjetske cijene žitarica i šećera su pale, cijene mesa su ostale na istom nivou, dok su cijene mliječnih proizvoda porasle, kao posljedica talasa toplog vremena u Australiji.
Državni sekretar u Ministarstvu trgovine Dragovan Milićević rekao je da su cijene hrane u Srbiji definisane mnogim faktorima, da se slobodno formiraju na tržištu i da država ne može da ih kontroliše.
Milićević je, međutim, ukazao da proizvođači i trgovci ne mogu dizati često cijene jer zbog malih prosječnih zarada i niskog standarda nema ko da kupi te proizvode. On je ponovio da država može unaprijediti konkurenciju na tržištu, tako što će stvoriti uslove za dolazak novih velikih trgovinskih lanaca kao što je njemački “Lidl” koji ima veliki broj proizvoda, ali male marže.
Prema podacima Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) maloprodajni promet u Srbiji u januaru za čitavih 9,3 odsto bio je niži nego u istom mjesecu 2012. godine. To je validan indikator dodatne erozije ionako siromašne kupovne moći stanovništva, rekao je saradnik IZIT-a Saša Đogović.
Najosjetniji pad maloprodajnog prometa je kod hrane, pića i duvana po stopi od 13 odsto na godišnjem nivou, a slijede motorna goriva i neprehrambeni proizvodi, a ne očekuje se neki osjetniji rast prometa ni u prvoj polovini godine. Tanjug