BEOGRAD, U Srbiji oko 650.000 ljudi živi ispod ili na granici siromaštva, a gotovo 600.000 nema posao, što je za 140.000 više nego na početku krize.
Savjetnica predsjednika Srbije za socijalna pitanja Gordana Matković navodi da je u prošloj godini bilo preko 100.000 više onih koji žive ispod linije siromaštva nego u 2009. godini.
“Siromaštvo se povećava od 2009, a još više se povećalo prošle godine. Prema procjenama za prvu polovinu 2010. godinu, 650.000 ljudi ne može da zadovolji ni najosnovnije potrebe”, kaže ona.
Matković objašnjava da svi koji troše manje od 8.000 dinara za jednočlano domaćinstvo mjesečno, odnosno manje od 22.000 dinara za četvoročlano, spadaju u kategoriju siromašnih.
“Na tu brojku dodaje se i oko 250.000 ljudi koji jedva zadovoljavaju osnovne potrebe i vrlo lako mogu da padnu “ispod crte”, što se desilo 2010”, dodaje ona. Broj siromašnih se povećao za 100.000 , odnosno 20 odsto tokom krize. Neformalna ekonomija, u kojoj je mnogo njih imalo osnovne ili dodatne prihode, s krizom je stala. Građevina i poljoprivreda, gdje su radili “na crno”, su se odmah našle na udaru. Smanjila se i solidarnost.
Ona kaže da su najsiromašniji – seosko stanovništvo, manje obrazovani, nezaposleni, stariji od 65, djeca do 14 godina i višečlane porodice. “Broj siromašnih se od 2002. do 2007. prepolovio, i smanjivao se najbrže baš u tim grupama. Ali, one su se, s krizom, kao najosjteljivije, opet našle ‘na meti’. Da bi sada preživjeli, dodatno su smanjili troškove, neki ne plaćaju struju ili komunalije, griju se skupljajući ogrijev, hrane se iz svojih baštica…”, objašnjava Gordana Matković.
Kada su u pitanju stari, ona kaže da su najsiromašniji stariji od 65 godina koji nemaju penziju. Kod onih koji imaju penziju, ugroženi su porodični i poljoprivredni penzioneri, ali ostali su manje siromašni od prosjeka.
Govoreći o djeci, Matković kaže da “ona ne samo da nemaju igračke ili knjige za školu, niti mogućnost da bilo gdje izađu, već su navikla na ishranu bez slatkiša, sokova, sladoleda, voća, mesa, pa čak i mlijeka. Njihovi roditelji se maksimalno odriču da bi ona imala bilo šta. Nose staru i iznošenu odjeću, nemaju za užinu. Njih, otprilike, ima oko 120.000, što je više od petine ukupno siromašnih”.
Na pitanje da li očekujete da će se broj siromašnih smanjiti, Matković odgovara da “dva momenta ukazuju da bi moglo doći do stagnacije siromaštva u 2011. Prvi je da se zaustavio porast nezaposlenosti, a drugi je prijedlog novog zakona o socijalnoj zaštiti, koji bi trebalo da dovede do značajnijeg povećanja broja korisnika i povećanja davanja. Očekuje se i povećanje plata i penzija”.
Strategija Srbija 2020 planira da se stopa siromaštva sa 17 spusti na 14 odsto. Na pitanje koliko je to realno, ona odgovara da je riječ o relativnom siromaštvu – odnosno o ljudima koji imaju manje od onoga što je tipično za njihovu zemlju.
“U obzir smo uzeli stope relativnog siromaštva koje predviđa Evropa, ali smo istakli da je nama prioritet smanjenje apsolutnog siromaštva. Da bi se siromaštvo smanjilo, potrebno je da imamo investicije i pokrenemo privredu, ali i da vodimo odgovornu socijalnu politiku koja neće dozvoliti da se nejednakosti povećavaju”, objašnjava Gordana Matković.
Komentarišući to šti je ministar Ljajić nedavno izjavio da bi vladajuće stranke mogle zbog bijede da plate ceh na izborima, Gordana Matković kaže da je “osnovno pitanje da li ljudi mogu da procjene kako bi se neko drugi, da je bio na vlasti u uslovima ovakve krize, sa njom izborio. To je pitanje zrelosti biračkog tijela i mislim da bi bilo važno da ljudi pokušaju da procjene razumom, iako u situacijama praznih stomaka često preovlađuju emocije”. Novosti