BEOGRAD, Naplata potraživanja u Srbiji je sve teža. Za isporučenu robu ili obavljenu uslugu preduzeća danas novac čekaju u prosjeku čak – 134 dana. Krajem prošle godine svoj novac su čekali sedam dana manje.
Posljednja anketa Unije poslodavaca, koja je sprovedena početkom juna, potvrđuje da je i dalje „najdalji“ dinar zarađen u građevinskoj industriji. Na račun leže tek 223 dana po obavljenom poslu. Ni onima koji rade u elektroenergetici nije mnogo bolje. Račun im „odleži“ u prosjeku dobrih 220 dana. Dok proizvođači u prehrambenoj industriji dočekaju svoj novac, ono što su napravili davno se pojede. U ovoj grani, rokovi plaćanja su probili šest mjeseci – 182 dana.
– Budući da je u 2012. zabilježen dalji pad industrijske proizvodnje, kao posljedica smanjene tražnje prvenstveno na domaćem, ali jednim dijelom i na inostranim tržištima, mnoga proizvodna preduzeća su ponudila svoju robu na dodatno odloženo plaćanje – objašnjavaju u Uniji poslodavaca. – Slično je i sa onima u uslužnim djelatnostima. Tako su firme praktično na sebe preuzele rizik kreditiranja građana. Kupovna moć stanovništva je realno opala za 26,5 odsto u odnosu na 2008. godinu.
Tekstilci do novca dođu u prosjeku poslije 172 dana, a angažovani na održavanju poslije 160 dana. Od isporuke do naplate proizvođačima bijele tehnike i kućnih aparata prođe i 158 dana. Od isporučenog namještaja novac stigne poslije 152 dana.
– Rokovi naplate potraživanja u Srbiji i dalje su gotovo trostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji – ističu u Uniji poslodavaca. – Njihov prosjek je oko 40 dana. U Srbiji se bezmalo dvostruko više čeka nego u zemljama u okruženju, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Njihovi podaci iz septembra prošle godine pokazuju da je prosječan rok naplate bio 69 dana.
Najprije do novca, prema ovoj anketi, dolaze kompjuterski serviseri i softverski programeri – za oko 119 dana. Proizvodi od gume se naplate poslije 130 dana.
Privatne kompanije
Preduzeća su anketirana o tome ko im najviše duguje i petina, 21,6 odsto, kaže da su to druge privatne kompanije sa kojima sarađuju. Republika i njena javna preduzeća dužnici su u 10,54 odsto, a lokalne samouprave i njihova javna preduzeća u 16,79 odsto slučajeva. Upošteno javni sektor bio je odgovor 13,22 odsto anketiranih poslodavaca. Potrošači su najveći dužnici u 3,56 odsto slučajeva. A na spisku je i poreska uprava. Ona na ime povraćaja poreza na dodatu vrijednost dužnik je kod 2,98 odsto anketiranih. U 31,31 odsto slučajeva preduzeća nisu dala podatak ko im je po obimu dugovanja prvi na listi dužnika. Novosti