BANJALUKA, Veliki formati osvojili su značajan dio tržišta BiH, ali ovdje još uvijek nedostaju diskontni lanci, kao i keš end keri formati, zbog čega ne treba da čudi činjenica da male trgovine zauzimaju više od 40 odsto učešća u prometu.
Navodi se to u istraživanju koje je sproveo GfK upoređujući stepen razvoja maloprodaje u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. U istraživanju se dodaje da su za više od polovine prometa u BiH zaslužni hipermarketi i supermarketi.
U Srbiji hiper i supermarketi čine tek oko 28 odsto prometa, dok su male trgovine zaslužne za čak 54 odsto prometa. S druge strane, u Hrvatskoj hiper i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa, a prisutan je i jedan diskontni lanac koji konstantno raste, najviše na uštrb keš end keri formata. Male trgovine u Hrvatskoj sve više gube trku sa velikim formatima i njihovo učešće ne prelazi 30 odsto prometa.
U istraživanju se ističe da potrošači u Srbiji rjeđe odlaze i u velike i u male nabavke, te kupuju planski odnosno samo ono što im je neophodno za domaćinstvo.
– Potrošnja u Srbiji je u konstantnom padu već duži period. U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se mnogo više okrenuli raznim promocijama, popustima, trgovačkim markama, ali i uopšte jeftinijim proizvodima. To je razlog što u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog pada kao u Srbiji. U BiH je, s druge strane, nivo potrošnje bio u blagom trendu rasta sve do 2010. godine, kada počinje izraženiji pad potrošnje i broja odlazaka u kupovinu – navodi se u istraživanju.
Istraživanje pokazuje da prvih deset lanaca u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na nivou od oko 45 odsto, a u Srbiji oko 41 odsto.
Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović kaže da su kod nas male radnje veoma značajne jer se dosta ljudi za svakodnevne potrebe uglavnom u njima snabdijeva.
– Ljudima se ne isplati da idu na neke udaljenije lokacije da bi u supermarketima kupili stvari koje im trebaju za svakodnevne potrebe. Ukoliko u malim radnjama imaju umjerene cijene, potrošači ih sigurno neće izbjegavati – kazao je Petrović.
Kada su u pitanju pokazatelji o kupovnoj moći, Petrović kaže da ove podatke treba uzeti s rezervom, jer je pad kupovne moći očigledan, kako u Srbiji tako i u čitavom regionu.
– Mislim da je i u Hrvatskoj došlo do pada tražnje, s obzirom na to da su oni prezaduženi. Slično je i sa ostalim zemljama u okruženju – naglasio je Petrović.
Trgovačke marke
U istraživanju GfK-a se ističe da učešće trgovačkih marki u prometu u BiH iznosi svega oko dva odsto, u Srbiji se očekuje da će u ovoj godini dostići oko četiri odsto, dok je u Hrvatskoj već više od 18 odsto.
– Ipak, treba naglasiti da je u Hrvatskoj dodatni impuls brzom razvoju trgovačkih marki podstaknut pojavom diskontnog lanca LIDL – ističe se u ovom istraživanju. Glas Srpske