BANJALUKA, Uslovi za putovanje, školovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slično promijeniće se za građane BiH ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula 2013. godine, a upravo to su pitanja o kojima ima najviše nedoumica.
Da bi pojasnila posljedice ulaska Hrvatske u Uniju, Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH proteklih mjeseci odgovarala je na pitanja građana, koja su objedinjena u digitalnu brošuru nazvanu “Na granici sa EU”.
– U mnoštvu informacija o ovoj temi od izuzetne važnosti je da građani budu pravovremeno i istinito informisani o značaju i izazovima dolaska EU na granice BiH. Vodeći se tim ciljem, DEI je u saradnji sa velikim brojem institucija prikupila pitanja i odgovore u vezi sa uticajem ulaska Hrvatske u EU na građane BiH – istakli su iz DEI.
Iz DEI su rekli da u mnogim oblastima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti do promjena.
Putovanja
Uz koji dokument će građani BiH prelaziti granicu sa Hrvatskom?
– Za ulazak državljana BiH u Hrvatsku potrebno je posjedovanje važećeg pasoša. Predstavnici delegacije BiH zatražili su da se i poslije ulaska Hrvatske u EU zadrži isti režim prelaska granice sa ličnim kartama, ali o tome još nije odlučeno.
Da li će za ulazak u Hrvatsku nakon što ona postane članica EU biti potrebna viza?
– Nema takvih najava.
Hoće li biti ukinuta granična kontrola putnika između Hrvatske i Slovenije?
– Da, ali ne automatski ulaskom Hrvatske u EU, već kada Hrvatska stekne uslove za pristupanje Šengenskom sporazumu.
Da li će građani BiH prilikom putovanja u Hrvatsku kod sebe morati da imaju određenukoličinu novca?
– Obavezno posjedovanje novca propisano je za ulazak u države potpisnice Šengenskog sporazuma. S obzirom na to da Hrvatska nije njegova članica, ova materija je predmet regulacije hrvatskog zakonodavstva.
Trenutno je potrebno 100 evra po danu predviđenog boravka u Hrvatskoj. Ako stranac posjeduje ovjereno garantno pismo, dužan je da predoči dokaz o posjedovanju sredstava u protivvrijednosti 50 evra po danu predviđenog boravka u Hrvatskoj.
Na koji način će građani BiH koji žive u pograničnom pojasu sa Hrvatskom moći da prelaze granicu?
– Državljani BiH koji žive u pograničnom području BiH na udaljenosti do pet kilometara od granice sa Hrvatskom, granicu će moći prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Ovaj dokument građanima BiH u neprekidnom trajanju od godinu izdavaće, po zahtjevu, MUP Hrvatske.
Posao i diplome
Da li će se diplome sa fakulteta iz BiH priznavati u Hrvatskoj nakon što ona uđe u EU?
– Priznavanje inostranih obrazovnih kvalifikacija u Hrvatskoj podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inostrane obrazovne kvalifikacije. Pravo na priznavanje inostranih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva.
Pod kojim uslovima će studenti iz BiH moći da studiraju u Hrvatskoj?
– Studij državljana BiH na javnim fakultetima u Hrvatskoj moguć je ukoliko visokoškolska ustanova posjeduje godišnju kvotu za prijem studenata stranih državljana. Prema važećim propisima Hrvatske, samo oni državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj pod istim uslovima kao i domaće stanovništvo.
Pod kojim uslovima građani BiH mogu ostvarivati zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj?
– Državljani BiH koriste puni obim zdravstvene zaštite na osnovu potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Svojstvo osiguranika u Hrvatskoj se stiče prijavom mjesno nadležnoj kancelariji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvoz
Da li će biti moguć izvoz namirnica životinjskog porijekla, voća, povrća i mliječnih proizvoda iz BiH u Hrvatsku?
– Ako ne ispuni za to previđene kriterijume, BiH će u Hrvatsku poslije 1. jula 2013. godine od namirnica životinjskog porijekla moći izvoziti samo prerađenu ribu i sirovu kožu. Voće i povrće namijenjeno prodaji u svježem stanju može se plasirati na tržište Hrvatske ako su čitavi (cijeli), zdravi (nepogođeni truljenjem), zreli (ali ne i prezreli), oslobođeni od štetočina, bez stranog mirisa i ukusa. Izvoz krompira nadležna inspekcija EU može odobriti najranije 2015. godine.
Za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda sve farme koje su u sistemu otkupa sirovog mlijeka moraju biti registrovane od strane nadležnih institucija, a mora se obezbijediti zdravstveni nadzor, te voditi ažurne evidencije o kretanju životinja i liječenju.
Na kojim prelazima će biti moguć prelazak granice Hrvatske za žive životinje (stoku)?
– Samo na dva granična prelaza biće dozvoljen uvoz robe koja zahtijeva poseban inspekcijski nadzor. Na sjeveru BiH to će biti Gradiška, a na jugu granični prelaz Bijača.
Biznis
Pod kojim uslovima će građani BiH moći da rade u Hrvatskoj?
– Stranac može raditi u Hrvatskoj na osnovu dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada, a pojedine kategorije stranih državljana mogu raditi bez posebnih dozvola. Dozvola za boravak i rad je istovremeno odobrenje za boravak i rad. Nju izdaje nadležna policijska uprava.
Može li se očekivati povećanje potražnje radne snage iz BiH poslije ulaska Hrvatske uEU?
– Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja EU, poslije prvobitne stagnacije, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traženiji kod poslodavaca iz Slovenije od radnika iz ostalih država EU. Isto se može očekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj.
Hoće li preduzeća iz BiH moći da učestvuju na tenderima u Hrvatskoj poslije njenog članstva u EU?
– Da, pod uslovima ne manje povoljnim od uslova koji se primjenjuju na preduzeća iz ostalih država EU.
Kome će građani BiH zaposleni u Hrvatskoj plaćati porez?
– Poreze i doprinose po osnovu rada plaća poslodavac u državi u kojoj se rad ostvaruje. Porez na dohodak radnik prijavljuje i plaća prema mjestu prebivališta.
Da li će građani BiH sa državljanstvom Hrvatske moći da konkurišu na tržištu rada u ostalim državama EU?
– Građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatraće se građanima EU i uživati ista prava kao i državljani Hrvatske.
Cijene
Da li će cijene rominga u mobilnom telefonskom saobraćaju za brojeve koje pružaju operateri u Hrvatskoj porasti ili pasti ulaskom Hrvatske u EU?
– Uredba EU o romingu u javnim pokretnim telefonskim mrežama unutar Unije predviđa smanjivanje maksimalnih dopuštenih tarifa, tako da će od 1. jula 2013. za odlazne pozive iznositi 24 evrocenta, za dolazne pozive sedam evrocenta i za slanje SMS-a osam evrocenta. Ovo su maksimalni iznosi.
Hoće li u Hrvatskoj sve poskupjeti poslije ulaska u EU?
– Među državama iz proširenja 2004. samo je u Sloveniji u prvoj godini članstva zabilježen rast potrošačkih cijena, ali i istovremeni rast plata u privatnom sektoru. Analize u Hrvatskoj predviđaju porast troškova energije u domaćinstvima, poreza na fosilna goriva i poreza na akciznu robu. Glas Srpske