ZAGREB – Među prijedlozima izmjene Zakona o radu u Hrvatskoj na prvom mjestu će se svakako naći fleksibilniji ugovori o radu na neodređeno vrijeme, tj. rješenje za liberalnije uslove u kojima se ugovori o radu ubuduće mogu otkazivati.
Kasnije bi, prema najavama hrvatskog ministra rada Josipa Aladrovića, trebalo modernizovati odredbe o radu od kuće ili na daljinu, kao i mogućnost povećanja sati dopunskog rada, a sindikati i poslodavci su već najavili da oni imaju malo dužu listu želja, piše Jutarnji list.
Oko najosjetljivijeg pitanja, otpuštanja, i Ministarstvo rada, kao i poslodavci, smatraju da bi upravo fleksibiliniji ugovori trebalo da utiču na to da se smanjuje broj novih ugovora na određeno.
Oni su, naime, posljednjih godina u Hrvatskoj postali praktično pravilo, a prema ZOR-u bi trebalo da budu izuzetak.
Kako saznaje Jutanji list, smatra se da bi u ZOR-u trebalo zadržati postojeći član o “radu na izdvojenom mjestu rada” i uvesti novi – rad na daljinu koji bi predviđao dva modusa – privremeni rad na daljinu i stalni rad na daljinu.
U prvom slučaju omogućilo bi se radnicima da povremeno kad to žele rade izvan prostora firme, ali bi sami bili odgovorni za uslove u kojima rade. Za stalni rad na daljinu predlažu da se utvrdi neoporeziva naknada za troškove koje radnik ima u sopstvenim prostorijama i koje bi mu poslodavac onda plaćao.
Poslodavci imaju i brojne prijedloge za pojednostavljivanje odredabia o zakonskom uređenju radnog vremena, a među njima će ponovo na dnevni red staviti da pauza na poslu ne ulazi u radno vrijeme, odnosno da nije plaćena. Tražiće i da se znatno pojednostavi evidencija radnog vremena, što uključuje i prekovremeni rad, na primjer uvođenjem mogućnosti definisanja paušalnog prekovremenog rada za određene kategorije radnika (pogotovo onih koji mogu da rade u fleksibilnom režimu).
Proširio bi se i krug osoba koje samostalno određuju svoje radno vrijeme, bile bi pojednostavljene i odredbe o godišnjim odmorima, posebno one koje se odnose na planiranje, korišćenje i plaćanje godišnjeg odmora.
HUP bi intervenisao i u članu 95. Zakona o radu definisanjem “čekanja na rad” u vanrednim okolnostima kao što je, recimo, pandemija. Prijedlog je da se propiše osnovica za izračunavanje naknade za “čekanje na rad”, istovjetna naknadi za nezaposlene, a koja bi se isplaćivala iz državnog budžeta, dakle ne bi išla na teret poslodavca.
“Čekanje” bi značilo da je radnik i dalje formalno u radnom odnosu do isteka vanrednih okolnosti. Poslodavci, uz to, predlažu i da ih država u razdoblju čekanja oslobodi doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje i drugih doprinosa kako bi se na kraju amortizovali troškovi i sačuvalo to radno mjesto.
Pregovori o izmjenama Zakona o radu vodiće se odsad u redovnom nedjeljnom ritmu, petkom, dogovoreno je na sastanku sindikata, poslodavaca i Ministarstva rada Hrvatske u okviru novoosnovane radne grupe. Nezavisne