SARAJEVO, BiH je država s najviše registriranih kladionica u Evropi, koje ostvaruju enormne prihode, ali ne plaćaju poreze, objavila je TV1.
Prema podacima do kojih je došla navedena televizija sredinom 2015. godine, kladionice u Federaciji su entitetu, na ime poreza, dugovale oko 40 miliona maraka
Ako se navedenom iznosu poreznog duga dodaju kamate i troškovi postupka, dug kladionica prema državi penje se na 60-ak miliona maraka. Razloga što naplate poreza nema je puno, a osnovni su loša zakonska rješenja.
“Mi imamo postojeće zakonsko rješenje gdje se za igre na sreću ne plaća PDV. S druge strane, imate da se plaća na sve ostalo, između ostalog, na lijekove, hljeb, knjige. Mislim da je to stvar koju bi trebalo u idućem razdoblju promijeniti. Takođe, i sa gledišta Zakona o porezu na dohodak, igre na sreću, odnosno dobiti do 100 KM nisu oporezivani i ja ne vidim razloga zašto se i taj dio ne bi oporezivao”, kazao je za TV1 Šerif Isović.
Aktualni zakoni idu na ruku kladioničarskim lobijima. Poreznoj upravi ruke su vezane, pa tako i kada dobiju sudsku potvrdu, gotovo je nemoguće prinudno naplatiti dugove kladionica, jer, u skladu s odlukom federalnog Ustavnog suda, nije moguće zaplijeniti imovinu vlasnika već samo pravnog subjekta. A same kladionice najčešće nemaju imovinu. Stoga iz Porezne uprave predlažu donošenje interventnog zakona kojim bi se utvrdio rok za plaćanje dugova. Izvori TV1 ističu i da je ova problematika zapuštena godinama ranije. Svaki od predmeta koji se tiču kladionica, navedeno je u spomenutom mediju, treba provjeriti posebno, te vidjeti posjeduju li ikakvu imovinu koja može dati mogućnost naplate.
Kao što smo spomenuli, od svih evropskih zemalja Bosna i Hercegovina prednjači po broju kladionica, a to su pokazala nedavno objavljena istraživanja više relevantih institucija u zemlji i Europi. Stručnjaci upozoravaju da su kladionice veliki problem koji opterećuje bosanskohercegovačko društvo.
Čak pola miliona ljudi u zemlji novac daje kladionicama. To je, okvirno, čak jedna četvrtina kompletnog stanovništva u BiH. Posljednjih godina svjedoci smo sve većeg broja kladionica, zatvaraju se trgovine, knjižare i na tim mjestima otvaraju se kladionice u koje zalaze osobe svih životnih dobi, a koje se u beznađu života nadaju “brzoj zaradi”.
Nada Matović, voditeljica Grupe patoloških kockara, koja djeluje pri Zajednici klubova liječenih alkoholičara HNŽ-a “Dr. Vladimir Hudolin” Mostar. kazala je ranije za Večernji list da se Mostar pretvara u leglo ovisnosti o koci, jer u ovom gradu već sada živi oko 1000 patoloških kockara. Upozorila je da se klade starci, djeca, muškarci, žene, a veliki je broj i slučajeva gdje su o kocki ovisne cijele porodice.
Matović je upozorila da možda izgleda da je kocka zlatna koka države, ali će država u budućnosti više uložiti u liječenje ovisnosti o koci nego što joj je prethodno bila dobit. Nadalje, upozorila je da je teže izliječiti ovisnost o kocki nego ovisnost o alkoholu. Biznis.ba