ZAGREB, Dolaze dani kad se neće pitati za cijenu i kad će se kartice mahnito peglati. Al na svjetski dan štednje nije loše malo zastati i prisjetiti se koliko smo uštedjeli za crne dane. Statistika govori – nedovoljno.
Hrvati trenutno u bankama čuvaju sto sedamdeset šest i po milijardi kuna. Ali ta bi brojka mogla, i trebala biti, mnogo veća.
Nama su oči gladne i onda tu uzimamo kreditne kartice, onda kupujemo i živimo mjesec dana kao kraljevi. I to je ono što nije dobro. Od štednje ništa, i apsolutno nas ne zanima. Da rješimo svoje minuse i svoje kredite dižemo novi kredit i opet ulazimo u dubiozu i tu nema kraja. To je priča bez kraja’, rekao je Ivica Marić iz Udruženja potrošača Štednja.
Najveći dio štednje u bankama čini novac građana, nešto više od 127 milijardi kuna. U prosjeku svaki Hrvat u banci čuva oko 30 000 kuna. I guverner HNB Željko Rohatinski preporučio je štednju. Ulaganje u štednju, između ostaloga, potiče i povoljnije kreditiranje. Stoga i štednja u bankama ima itekakvu važnost na ekonomsko stanje u zemlji. Bez obzira na porast štednje, ona je u Hrvatskoj po stanovniku još uvijek višestruko niža nego u evropskim zemljama.
U EU se štedi šest puta više od Hrvata
