VAŠINGTON, Međunarodni muzej špijunaže u Vašingtonu postao je jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u američkom glavnom gradu, prenosi “Glas Amerike”.
Tri i po miliona posjetilaca obišlo je ovaj muzej od kada je otvoren 2002. godine.
Među eksponatima su otrovna penkala, kišobrani-pištolji, haj-tek oprema za praćenje i prisluškivanje, kao i druga pomagala špijunskog zanata.
Jedna stvar nije tajna – Međunarodni muzej špijunaže jedno je od najčešćih odredišta turista koji posjećuju glavni grad.
“Koliko nam je poznato, mi smo jedini Međunarodni muzej špijunaže u čitavom svijetu”, rekao je osnivač i direktor muzeja Piter Ernest, koji ima 35-godišnji staž u američkoj Centralno-obavještajnoj agenciji – CIA.
“U stvari, premašili smo vlastita očekivanja. Mislim da se takav uspjeh može pripisati, između ostalog, činjenici da ljudi vole saznati tajne, znatiželjni su o stvarima koje su bile velike tajne, a sada su razotkrivene”, dodao je Ernest.
Muzej u postavi pokazuje najveću zbirku špijunskih predmeta i pomagala koja su ikad javno prikazana, uključujući i minijaturne naprave za prisluškivanje, dizajnirane tako da ne budu otkrivene.
“Ovo je muzej o tajnama, dakle, eksponati sa sobom donose i priče. Pričamo o ljudima koji su bili u špijunaži – šta su radili, kako su se žrtvovali, pokušavamo da posjetiocima dočaramo šta su ti špijuni dobili od svog posla, da li je on bio vrijedan odricanja i rizika”, objašnjava direktor muzeja.
Istorijski korijeni špijunskog zanata nalaze se u knjizi “Umijeće ratovanja” autora Sun Cua, 2 500 godina starog priručnika o strategiji ratovanja, čija je kopija izložena u muzeju.
Istoričar muzeja Tomas Bogart opisuje izazove koji se postavljaju posjetiocima u interaktivnoj postavi nazvanoj “Operacija špijuniranja”, gdje posjetioci moraju ući u trag ukradenoj nuklearnoj napravi putem tobožnje operacije CIA.
“Što ste bolji u tom traganju, to više informacija dobijete. To je, u stvari, i čitav smisao `Operacije špijuniranja` – prikupljate informacije i odlučujete šta ćete dalje preduzeti”, rekao je Bogart i dodao da je otkrivanje tajni i priča koje se kriju iza tih tajni dio je čari ovog muzeja koji privlači publiku.
Naravno, u svijetu špijunaže postoji i kontrašpijunaža.
Traganje za tajnama špijuniranjem događa se i danas.