SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić smatra da vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kao akcionari Kompanije za prenos električne energije u BiH “Elektroprenos”, moraju u potpunosti da raspolažu mogućnošću da upravljaju dijelom sredstava prikupljenih od amortizacije.
Tučić konstatuje da je inicijativa entitetskih vlada za izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Kompanije za prenos električne energije u BiH od samog početka, ne samo bespotrebno ispolitizovana, nego i da je, namjerno ili nenamjerno, u javnost plasirano mnogo netačnih informacija ili poluinformacija.
“Moje je mišljenje da akcionari, odnosno vlade Republike Srpske i Federacije BiH, u skladu sa međunarodnim principima dobre korporativne prakse, moraju u potpunosti raspolagati mogućnošću da upravljaju dijelom sredstava prikupljenih od amortizacije, te da je definisani rok do 2016. godine prilično besmislen.
Neki pokušavaju da ovo predstave kao korak ka uništenju ‘Elektroprenosa’, ugrožavanje njegovog funkcionisanja ili same egzistencije, međutim, to nije tačno”, kaže Tučić.
On ističe da aktivnosti koje se ovih dana provode na planu izbora menadžmenta kompanije, usvajanja finansijskih izvještaja, priprema za izradu investicionih planova jasno govore da za takve ocjene zaista nema mjesta, kao što nema mjesta ni za strahove da će sva sredstva biti utrošena.
“Onima koji kritikuju zajedničku inicijativu predsjednika Vlade Republike Srpske i premijera Federacije BiH možda je logičnije da se ta ista sredstva, koja leže na računima komercijalnih banaka, uzimaju u formi kredita po komercijalnim kamatnim stopama. Meni, iskren da budem, nije”, poručio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tučić je naglasio da se ne može saglasiti sa odlukom EU o redukciji finansijske pomoći BiH u okviru paketa IPA 2013 za 45 miliona evra zbog neprovođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” i zastoja evropskih integracija BiH, ističući da je tu riječ o “nepopularnoj odluci”.
“Svakako da se radi o nepopularnoj odluci sa kojom se ne mogu složiti, posebno vodeći računa o činjenici da je riječ o namjenskim sredstvima posredstvom kojih se institucijama u BiH treba omogućiti podrška upravo u procesu realizacije obaveza iz evropske agende”, pojašnjava on.
Drugim riječima, kaže Tučić, s jedne strane BiH je izložena kritikama zbog zastoja na evropskom putu, a s druge, u uslovima ekonomske krize, ali i, što je daleko bitnije, potpuno poremećene dinamike pridruživanja na temelju Privremenog sporazuma, odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uskraćuju sredstva kojima, navodno, BiH treba da bude pružena podrška da obaveze u čijoj realizaciji zaostaje i ispuni.
On ne prihvata ni ocjenu da u BiH postoji potpuna stagnacija kada je riječ o procesu evropskih integracija, jer se na, uslovno rečeno, tehničkom nivou svakodnevno realizuju brojne aktivnosti – od usklađivanja zakonodavstva na svim nivoima vlasti do implementacije različitih projekata u brojnim oblastima.
“Činjenica je da su pitanja provođenja odluke ‘Sejdić-Finci’ i definisanja novog mehanizma koordinacije predmet pregovora na političkom nivou. Međutim, sve ostale aktivnosti uglavnom teku svojim tokom. Mislim da se svi – i mi u BiH, ali i zvanični Brisel – moramo dodatno potruditi kako bismo evropskom integracionom procesu dali novi formalni zamah, a ovakva odluka, bojim se, ne vodi u tom pravcu”, naveo je Tučić.
Prema njegovim riječima, neprihvatljiva je i posljednja odluka ministra trgovine Federacije BiH /FBiH/ Milorada Bahilja o zabrani trgovine robe na teritoriji ovog entiteta koju nije pregledala federalna inspekcija.
“To je svakako potez koji ne ide u prilog nikome, a najmanje privrednim subjektima u cijeloj BiH. Nije problem samo u više nego očiglednoj razlici u cijeni kontrolnog postupka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, već u isključivosti da se samo dokumentacija federalnih organa priznaje u ovom entitetu, čime se definitivno narušava jedinstveni ekonomski prostor u BiH”, upozorava ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tučić kao određeno ohrabrenje doživljava najave iz federalne vlade da će sporna odluka hitno biti preispitana.
“U suprotnom, kao što se moglo vidjeti, predstavnici pojedinih privrednih udruženja iz Srpske zagovaraju uvođenje istovrsnih mjera i od Vlade Republike Srpske, čime bismo došli u situaciju da uvoznici koji svoju robu žele distribuisati na cijelom prostoru BiH moraju dva puta proći isti postupak, a o finansijskim troškovima da i ne govorimo”, naveo je Tučić.
Izražavajući zadovoljstvo činjenicom da je u Vladi Republike Srpske bilo dovoljno zrelosti, pa takva odluka nije donesena, on je izrazio uvjerenje da će Vlada Federacije BiH u vrlo kratkom roku poništiti spornu odluku, čime bi se stvorili normalni preduslovi za rješavanje svih relevantnih pitanja u ovom kontekstu.
Tučić naglašava da BiH mora istrajati na principijelnom neprihvatanju zahtjeva Hrvatske i EU, koje žele da putem takozvane tradicionalne trgovine zadrže privilegije u trgovini sa BiH, odnosno da za Hrvatsku i druge zemlje i dalje važe pravila iz sporazuma CEFTA.
“Prije svega, nije riječ o bilo čijem ličnom stavu, nego o stavu kojeg je usvojio Savjet ministara BiH, u saradnji sa entitetskim vladama, kao i Predsjedništvo BiH, kojeg u komunikaciji sa Evropskom komisijom zastupa pregovarački tim BiH”, ističe on.
Tučić pojašnjava da Evropska komisija svojim zahtjevom prema BiH uporno nastoji da Hrvatskoj obezbijedi da i nakon ulaska u članstvo EU, 1. jula ove godine, i dalje uživa beneficije koje je u trgovini sa zemljama regiona uživala na osnovu sporazuma CEFTA 2006, pozivajući se na koncept “tradicionalne trgovine” kojeg Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum, jednostavno ne poznaju.
Prema njegovim riječima, Brisel svoje zahtjeve bazira na prilično specifičnim interpretacijama kako pojedinih odredaba ovih sporazuma, tako i pojedinih instituta međunarodnog javnog prava.
On prihvata činjenicu da su neke države regiona, rukovođene vlastitim političkim ili drugim interesima, na ovakve ili slične zahtjeve Evropske komisije pristajale ali, istovremeno i upozorava da bi BiH, ukoliko bi to i sama učinila, bila suočena ne samo sa finansijskom štetom u iznosu od nekoliko desetina miliona evra, nego bi posebno težak udarac pretrpjeli poljoprivredni proizvođači u BiH.
“U svakom slučaju, ovo je svakako jedno od prioritetnih pitanja koje će se u nastupajućem periodu morati rješavati”, najavio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Tučić je izrazio optimizam u pogledu spremnosti i mogućnosti BiH i njenih poljoprivrednih proizvođača za nastup ne evropskom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda.
“U januaru nas očekuje posjeta monitoring misije Kancelarije za hranu i veterinarstvo iz Dablina, od čijeg pozitivnog izvještaja zavisi plasman tih proizvoda iz BiH na tržište Evropske unije. U svakom slučaju, mislim da imamo razloga da budemo optimisti”, rekao je on.
Potvrđujući da je BiH u proces priprema za ulazak Hrvatske u članstvo EU i implikacije koje iz njenog članstva proizilaze ušla sa određenim zakašnjenjem, Tučić je ocijenio da je putem intenzivirane saradnje institucija BiH i nadležnih entitetskih institucija definisano rješenje koje je u potpunosti u skladu sa zahtjevima i standardima EU.
Pri tome su, podsjeća on, u međuvremenu za mlijeko i mliječne proizvode pronađena i druga alternativna tržišta, dok se ovo pitanje konačno ne riješi.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH najavio je da će ministarstvo na čijem je čelu u narednoj godini posebnu pažnju posvetiti jačanju komunikacije i saradnje sa entitetskim i, tamo gdje je to predviđeno, institucijama distrikta Brčko.
“Čini mi se da je ta saradnja u proteklom periodu nerijetko izostajala, zbog čega su i određena pitanja u procesu evropskih integracija, na primjer, ostala otvorena. Smatram da su samo zajednička, odnosno rješenja o kojim se postigne saglasnost svih u BiH održivog karaktera i samim tim provodiva. Možda dogovor i traženje kompromisa zahtijeva nešto više dodatnog vremena i energije, ali to je jedini ispravan način djelovanja”, rekao je Tučić. Srna