BEOGRAD, Da li će Nedjelja i Mjesec štednje u Srbiji imati isti efekat kao prethodnih godina, kada su se banke utrkivale sa kamatama, vidjeće se već 7. novembra.
Ranije su, u ovom promotivnom periodu građani davali bankama na čuvanje i oplodnju i do 380 miliona evra. Gotovo iste kamate i šture reklame banaka ove godine trebalo bi da privuku još oko tri milijarde evra, koliko se pretpostavlja da je kod građana u slamaricama.
Trenutno, prema podacima Narodne banke Srbije, domaće stanovništvo, stranci i gastajbajteri imaju na štednji oko 7,5 milijardi evra.
Zasad je samo jedna ruska banka ponudila veću kamatu na oročene devize na tri mjeseca. Umjesto dosadašnjih 3,25 odsto nudi pet odsto, što je u okvirima koji se nude na dugoročne depozite.
– Narodna banka Srbije nije administrativno limitirala nivo kamatnih stopa i banke će ih i povodom Svjetskog dana štednje formirati u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali, očekuje se, i sa punom odgovornošću prema sopstvenoj i stabilnosti ukupnog finansijskog sistema – ističu u centralnoj banci. – Narodna banka je upozorila da privlačenje štednje u ovom periodu, prevashodno preko neodmjerenog povećanja kamatnih stopa, ne bi trebalo da se pretvori u nerazumnu utakmicu, koja potencijalno može da naruši stabilnost finansijskog sistema..
Bankari koji imaju problema da dođu do novca za plasiranje žale se da je preporuka NBS neprimjerena, a oni koji imaju dovoljno kapitala smatraju da je Nedjelja štednje dobra prilika da građani prelome kome će novac da povjere. Sada kada su kamate gotovo ujednačene i kreću se oko pet odsto na godišnja oročenja, trebalo bi razmišljati o sigurnosti i pogodnostima.
– Očekujemo u predstojećoj Nedjelji štednje i Mjesecu štednje više uloga nego ranije – ističe Goran Milićević, direktor marketinga u Komercijalnoj banci. – U ovom periodu, kada se vagaju svi elementi za konačno opredjeljivanje gdje štedjeti, a to su sigurnost uloga, razni modaliteti stalne raspoloživosti i kvalitetne kamate, mislim da nudimo najbolje mikseve, koji će usloviti da pored sadašnjih klijenta dobijemo i nove. Komercijalna banka trenutno ima više od 1,22 milijarde evra štednje.
Poziv da se banke ne utrkuju u podizanju kamatnih stopa na štednju u tom kratkom periodu, kažu u NBS, nije praksa nepoznata razvijenim tržišnim privredama. U jednoj od najliberalnijih tržišnih ekonomija, u SAD, zakonom o bankama, kamatne stope na depozite bile su ograničene decenijama.
– Tržišna konkurencija jeste potrebna i poželjna svuda, pa i u bankarskom sektoru – ističu u NBS. – Međutim, kada su u pitanju finansijska tržišta, odnosno opasnost da cijena finansiranja može da podigne rizik u cijelom finansijskom sistemu, prednost se daje stabilnosti finansijskog sistema. Djelimično i zato što cijenu narušene finansijske stabilnosti uvijek plaćaju poreski obveznici, svi i bez izuzetka.
Najviše na godinu dana
Građani najviše polažu devize na godinu dana – takvih depozita je oko 43 odsto. Slijede ulaganja po viđenju – 21,9 odsto, a na šest mjeseci uloge stavlja 13 odsto štediša. Na rok iznad pet godina štedi samo 3,3 odsto građana. Kada su u pitanju dinari, najviše građana stavlja uloge po viđenju – 26 odsto, a do dvije godine 23,1 odsto. Iznad pet godina stavljeno je samo 1,1 odsto depozita u domaćoj valuti. Novosti