BEOGRAD, Sa usvajanjem podzakonskih akata, bez kojih često nije moguće nastaviti investiciju ili dovesti novog ulagača, u Srbiji se u prosjeku kasni 260 dana. Bez tih nižih propisa koji detaljnije uređuju uslove poslovanja, pojedini zakoni ne mogu da se primjene u punoj mjeri i po nekoliko godina. Razloge za to mnogi vide u lijenosti ili nedostatku kadrova u ministarstvima, ali i u lobiranju u Vladi za interese različitih kompanija ili sektora.
Američka kompanija „Continental Wind Partners“ (CWP) u Kovinu je uložila 3,5 miliona evra kao pripremu za izgradnju vjetroparka, ali ukupnu investiciju od 470 miliona evra ne može da nastavi sve dok Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku ne donese dva neophodna podzakonska akta. Rok, doduše, još nije istekao i predviđen je za kraj ove godine, ali Ana Brnabić koja radi na Zakonu o energetici i projektu USAID-a, zbog dosadašnje prakse strahuje da bi prolongiranja moglo da bude.
– Zakon o energetici je u suštini dobar, ali se bez podzakonskih akata ne može primjeniti. Neophodni propisi se odnose na uslove finansiranja i bez njih nijedna banka ne bi kreditirala CWP. Kompanija bi morala da stopira ozbiljnu investiciju, a već je uložila veliki novac – kaže Brnabićeva za „Blic“.
Mark Krendal, predsjednik te kompanije, kaže za „Blic“ da je pred njima najskuplji dio procesa, dobijanje dozvola, ali ih neće tražiti sve dok se ne usvoje podzakonska akta.
– Ako bi usvajanje bilo odloženo za pola godine, početak izgradnje bismo pomjerili sa septembra 2012. na jun 2013. Upravni odbor bi ponovo razmotrio projekat jer bismo veoma teško pružili objašnjenje zbog čega sredstva CWP ne bismo preusmjerili u Rumuniju koja vodi bolju politiku prema investitorima – kaže Krendal za „Blic“.
U Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj navode i primjer Zakona o trgovini koji je stupio na snagu 5. avgusta prošle godine, a gde je od 11 podzakonskih propisa, Ministarstvo trgovine ove godine usvojilo samo dva.
– U Srbiji zato još uvijek nema očekivane konkurencije u sektoru trgovine i ne dolaze takozvani hard diskonti, koji imaju niže marže i predstavljaju prvu ozbiljnu konkurenciju postojećim trgovinskim lancima – kaže Jelena Bojović, programski direktor NALED-a.
Njemački „Lidl“ je registrovao firmu u Srbiji u januaru ove godine, ali od tada nije bilo riječi o daljoj investiciji. Na pitanje da li njihov ulazak u Srbiju koči regulativa koja nedostaje, Štefan Krukl iz „Lidla“ kazao je za „Blic“ da ta kompanija trenutno preispituje šanse u nekoliko zemalja.
Ista situacija je i sa Zakonom o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna koji je na snazi je od 23. decembra 2009. godine i gdje je od osam podzakonskih propisa donijet samo jedan. Zato je prošle godine bilo 59 prijava za zaštitu industrijskog dizajna, što je najmanje u posljednjih deset godina.
U Advokatskoj kancelariji „Bojović Dašić Kojović“ podsjećaju da pet godina, sve do 2010, i pored zakona, nije bilo Agencije za dodjeljivanje licence za poslove poštanskih usluga.
– Zakon je postojao, ali ne i njime predviđen Savjet Agencije koja bi omogućila da ove poslove, pored poštara, obavljaju i privatne kompanije. Niko novi nije mogao da uđe u biznis – kaže Tijana Kojović, partner u ovoj advokatskoj kancelariji.
Vladimir Goati, direktor „Transparentnosti Srbija“, kaže da se sa podzakonskim aktima često kasni jer ih njihovi tvorci često ne uzimaju za prioritete, ali da nerijetko razlog može da bude i igra interesa.
– Mnoga podzakonska akta često ne idu naruku različitim institucijama, mogu da prave ozbiljnu konkurenciju pojedinim firmama i sektorima. Zato imamo lobiranja kod zakonodavaca, borbu da se odustane od spornih članova ili da se oni promjene – kaže Goati za „Blic“.
Skupština: Može i bolje
Predsjednik Zakonodavnog odbora Skupštine Srbije Vlatko Ratković rekao je da je parlament usvojio 99 odsto zakona i akata koji su predviđeni akcionim planom za pridruživanje Srbije Evropskoj uniji. On je istakao da je djelimično zadovoljan kontrolnom funkcijom parlamenta u sprovođenju donijetih zakona. Vesna Jevtović, v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu finansija, smatra da se u njenom sektoru u nekim segmentima može mnogo efikasnije raditi, ali da su često problem kadrovi.
Blic