BEOGRAD,Vlasnici srebrnog nakita, novca, posuđa ove godine postali su bogatiji – bar u svijetu. Cijena tog plemenitog metala na berzama je od početka godine povećana 42 odsto.
Posljednje pomjeranje naviše dogodilo se prije nekoliko dana, a unca tog plemenitog metala poskupjela je 4,4 odsto. Prevedeno, gram srebra sada košta 0,60 evrocenti.
Vlasnici predmeta od tog plemenitog metala u Srbiji neće od toga imati koristi jer otkupljivači srebra u Srbiji ne haju za svjetske trendove. A razlog takvog ponašanja je neregulisano domaće tržište.
Šta da očekuje prodavac koji s komadom nakita ili srebrnjakom ode u zalagaoncu, zlataru ili samo otkupljivačnicu?
Dok je na svjetskim berzama cijena grama tog metala nešto iznad 70 dinara u Srbiji se u lokalima za otkup nudi od 18 do 25 dinara za istu količinu srebra – viša cijena rezervisana je za ono boljeg kvaliteta.
Na pitanje da li se cijena mjenjala u skladu sa svjetskim berzanskim trendom, ženski glas je objasnio da jeste, a na pitanje koliko, odgovor je bio – pa, malo.
Srebro se u Srbiji ne samo prodaje na gram već i kupuje. Gram nakita – lančića, prstena ili narukvice – u Novom Sadu staje 250 dinara pa koliko vaga pokaže sve se lijepo preračuna. U juvelirnicama smatraju da je cijena realna jer se nov nakit modernog dizajna ne može mjeriti sa starim, često lomljenim i oštećenim.
Baš taj novi nakit modernog dizajna napravljen je od onog starog. Zato u ovo vrijeme groznica upisa u srednje škole nije loše poslati dijete na juvelirski zanat – možda mu se pozlati, ili, još bolje, posrebri.
Kakva pravila u srbiji vladaju i ko kontorliše tu branšu? Izgleda da je to pitanje na koje je teško dati precizan odgovor.
Narodna banka Srbije kontroliše rad finansijskih institucija i organizacija, a zlatare, zalagaonice to nisu. Njihova nadležnost tu ne postoji.
Građani su se s pitanjima i primedbama na rad zalagaonica i otkupljivačnica obraćali i Udruženju za zaštitu potrošača Srbije.
– Mi smo probleme u vezi s radom te branše prijavili inspekcijskim službama, ali povratne informacije nije bilo – kaže Goran Papović iz tog udruženja.
– To je tamni vilajet, a utisak je da niko nije raspoložen da se time pozabavi. Da tu oblast treba regulisati, i to u skladu sa svjetskim trendovima, smatra i međunarodni konsultant Milan Kovačević.
– Trebalo bi doneti regulativu koja bi bila saobrazna sličnoj u drugim zemljama – kaže on. – Građani bi trebalo da dobiju šansu da kupuju srebro, ali i zlato, na grame ili unce. To je vid ulaganja, štednje u vreme kada su kamate na depozite pale na niske grane. Kod nas to još uvek nije dozvoljeno. Naši propisi su još uvek veoma kruti i ne idu ukorak sa svetom.
Baš iz pomenutog primjera vezanog za cijenu srebra možemo vidjeti koliko su građani oštećeni. Primjena savremenih propisa i regulativa u toj oblasti išla bi im naruku. A onda bi se smanjio i taj tamni vilajet. Dnevnik
