BEOGRAD, Koliko na prodaji određenog proizvoda zarađuju trgovci u Srbiji potpuna je nepoznanica.
Iznos marže se, ipak, može nagovjestiti, ukoliko se uporede razlike u cijeni istog proizvoda između njegove redovne i akcijske cijene, ali i cjenovnicima pojedinih trgovaca. Dok se neki zadovoljavaju maržom od desetak odsto, neki ne prodaju robu ukoliko im zarada nije bar 50 odsto.
Tako, kafa istog dobavljača u standardnom pakovanju od 200 grama košta od 180 do čak 240 dinara u zavisnosti od mjesta prodaje. Cijena je najniža na tezgama, a najviša u trgovinama, u centralnim gradskim zonama. Za čokoladu istog proizvođača od 100 grama, treba odvojiti od 80 do čak 120 dinara, dok su u rafovima premašile stotku.
Na brojnim pijacama prodaju se namirnice i sredstva za higijenu po znatno povoljnijim cijenama nego u radnjama. Na tezgama nije jeftinija samo uvozna roba, koja raznoraznim kanalima stiže u Srbiju, već i proizvodi domaćih fabrika.
– Kafa je 180 dinara i ne postoji bolja cijena – kaže nam prodavac na jednoj od pijaca. – Ovo je kafa velikog srpskog proizvođača, a ne neka mješavina. I prašak za veš je domaći, a vrećica je 350 dinara.
Stručnjaci tvrde da je problem u velikim razlikama u trgovačkim maržama kod velikih trgovačkih sistema zbog povoljnijih rabata na količine u odnosu na manje formate. To daje prostora pojedincima da robu kupe po diskontnim ili akcijskim cijenama i onda je preprodaju na ulici po cijeni na kojoj mogu da zarade.
– Proizvođači su tu nemoćni, jer ne utiču na trgovačke marže, osim u vidu preporuke – kažu u kompanijama koje se bave proizvodnjom slatkiša. – Falsifikovanje proizvoda koje pravimo postoji, ali nije mnogo izraženo, pa i ne preduzimamo posebne mjere.
Kolika je cijena i zaračunata marža zavisi, kažu stručnjaci, od koga se i po kojoj cijeni nabavlja roba, a vrlo su bitne kupljene količine.
– Mala trgovinska firma u Sopotu na ime firmarine ima 10 do 15 puta manje troškove od one u centru Beograda. Zato su cijene brojnih namirnica na periferiji u malim radnjama povoljnije. Inače, svako preduzeće u Srbiji plaća 44 mjesečne dažbine – kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca. Novosti