SARAJEVO, Trgovci još nemaju obavezu da plaćaju naknadu državi za plastične kese koje “izađu” iz prodavnice, ali su neki iskoristili najavu uvođenja naknade i naplaćuju kupcima kese povećavajući time svoj prihod.
Rekli su to u udruženjima potrošača i organizaciji Centri civilnih inicijativa, koja je inicirala uvođenje naknade za plastične kese u svrhu zaštite životne sredine.
“Neki tržni centri su iskoristili kampanju pa su sami počeli naplaćivati kupcima plastične kese, ali trgovci još nisu obveznici plaćanja naknade u fond za zaštitu životne sredine. Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine donijelo je u utorak zaključak da će biti uvedena naknada na tanke plastične kese od 20 mikrona u iznosu od pet feninga. Bila je dilema ko će plaćati taj iznos u fond, trgovci ili proizvođači, i odlučeno je da to budu trgovci”, kazao je Siniša Bencun iz CCI-ja.
Istakao je da je potrebno da sada bude urađena jedinstvena uredba o plaćanju ove naknade i da potom bude usvojena na entitetskim vladama. Napomenuo je da će trgovcima biti ostavljeno na volju da odluče hoće li kese i dalje kupcima davati gratis ili će ih naplaćivati pet- deset feninga. Procijenio je da će uredba, imajući u vidu procedure, na snagu stupiti do polovine godine.
Ipak, potrošači svjedoče da već sada plaćaju pet feninga za kese u pojedinim trgovinama. Kroz jednu veću prodavnicu, kažu u udruženjima potrošača, dnevno prođe hiljadu ljudi.
U udruženjima potrošača ističu da su ovakav potez pojedine trgovine povukle zbog vlastite zarade, a da ima i trgovina kojima je motiv podići svijest građana.
Uz napomenu da donošenje uredbe smatra dobrim, Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” Mostar, kazao je da sumnja da su trgovci ekološki osviješteni i da kese sada prodaju samo zato što tu vide način dodatne zarade.
“Imamo pritužbe građana, a i sami smo se uvjerili da se kod nas u nekim trgovinama prodaju kese sa logotipom te trgovine, što je u krivu. U nekim daju jednu kesu besplatno, ostale naplate, a dosta ljudi ne može sve što kupi staviti u jednu. Nije u redu da koriste najavu donošenja uredbe i prodaju kese prije nego je uopšte donesena. Građane treba obavijestiti da kese prodaju na svoju ruku jer ljudi vjerovatno misle da je već donesen takav propis”, rekao je Bago.
U “Konzumu” su nam odgovorili da su njihovim kupcima na raspolaganju besplatne kese na kasama. Dodali su da su novitet u ponudi različite vrste kesa od ekološki prihvatljivih materijala za višekratno korištenje.
“Tako su kupci koji brinu o okolini u mogućnosti odabrati neku od ponuđenih ekološki prihvatljivih alternativa, dok su ostalim kupcima svakodnevno dostupne besplatne plastične vrećice”, dodali su u “Konzumu”.
U “Mercatoru BH” napominju da nisu počeli naplaćivati plastične kese, a da će ispoštovati uredbu o modelu zbrinjavanja plastičnih kesa kada bude donesena.
Mesud Lakota, direktor “Narodnih dućana” i jedan od predstavnika potrošača u Kantonu Sarajevo, kazao je da ima trgovaca koji naplaćuju kese zbog profita, ali i da ima onih koji to čine da bi podigli svijest građana.
“Znam da se negdje kese već naplaćuju. Trgovci se dovijaju na razne načine da nadoknade troškove ambalaže. Te kese nisu jeftine i trošak se mora platiti. U svakom slučaju, institucije sistema trebalo je da urede ovu oblast, a dozvolile su da se zagadimo”, dodao je Lakota.
Cekere u ruke
Uvođenjem naknade za plastične kese, koja se očekuje do polovine godine, minimalno se opterećuju trgovci, a destimuliše se korištenje plastičnih kesa, rekao je Siniša Bencun iz CCI-ja.
Dodao je da je želja da građani u što većem broju pređu na korištenje platnenih cekera i da istu plastičnu kesu koriste više puta. Podsjetio je da se u BiH godišnje potroši više od milijardu plastičnih kesica koje se stotinama godina razgrađuju. Nezavisne novine