SARAJEVO, Vlada FBiH je na sjednici održanoj 9. januara 2014. godine donijela Uredbu o naknadama za plastične kese, kojoj podliježu sva trgovačka preduzeća registrovana na području Federacije.
Cilj je bio stimulisati građane da koriste kese koje ne zagađuju okolinu. Međutim, i ovdje se našlo dovoljno prostora za manipulacije.
Prema Uredbi o naknadama za plastične kese, svi trgovci (trgovačke radnje, marketi, supermarketi, pekare, kiosci, apoteke, prodavnice mješovite robe i dr.) registrovani na području Federacije BiH dužni su plaćati naknadu za stavljanje u promet kesa “tregerica” čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona.
Pošto je nedavno obilježena dvogodišnjica donošenja Uredbe, kontaktirali smo Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Kako su nam kazali, nakon dvije godine od primjene Uredbe može se kazati da je znatan napredak uočljiv na terenu, odnosno da je broj kesa koje podliježu Uredbi smanjen.
Međutim, istovremeno je zabilježeno i veliko povećanje broja prijavljenih “kesa za pakovanje rinfuznih materijala”, koje prema Uredbi ne podliježu naplati.
Razlog je jednostavan.
“Prema našim saznanjima i dostavljenim izvještajima, postoje trgovine koje su prijavile stotine hiljada kesa kao “kese za rinfuzne materijale”, a poznato je da iste plasiraju na tržište na kasama kao kese koje podliježu naknadama”, objasnili su iz Fonda.
Samo jedan od razloga što se sa tačnom sigurnošću ne mogu utvrditi stvarni podaci o procentu kesa koje trgovci naplaćuju, ali ne i plaćaju naknadu, jeste i nepostojanje informacionog sistema upravljanja otpadom i sistemskog praćenja toka otpada.
Drugi razlog jeste i manjkavost odredbi Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice.
“Zvaničnim zahtjevom upućenim resornom Ministarstvu okoliša i turizma FBiH, Fond je po hitnom postupku tražio izmjene Uredbe, tako da obavezu plaćanja naknade trgovci imaju i za stavljanje u promet tankih plastičnih kesa sa ručkama (kese u tuljcima ili pojedinačne kese), koje služe za pakovanje rinfuznih materijala”, naveli su iz Fonda za zaštitu okoliša na kraju razgovora za portal Klix.ba.
Dodali su da bi na taj način obveznicima bila onemogućena manipulacija samog sistema, inspekcijskim organima olakšana kontrola, ali i da bi se povećao iznos prikupljenih sredstava koja bi se namjenski ulagala u projekte zaštite okoliša. Biznis.ba/ Klix.ba
