BANJALUKA, Trećina radnika u Republici Srpskoj neredovno ili s velikim zakašnjenjem prima platu, a ovaj problem najizraženiji je u sektoru građevinarstva, gdje oko pola zaposlenih na zarađeni novac čeka i do osam mjeseci.
Prema istraživanju koje je sproveo Savez sindikata RS osim građevinarstva problem sa kašnjenjem plate veoma je izražen i u metalskoj industriji, gdje oko 42 odsto radnika na zarađenu platu čeka i do deset mjeseci.
Procjenjuje se da oko 40 odsto radnika u sektorima poljoprivrede, drvne i tekstilne industrije na platu u prosjeku čeka između tri i devet mjeseci.
– Koliko je stanje alarmantno pokazuje podatak da čak oko 15 odsto radnika platu nije primilo već godinu – kazala je stručni saradnik za ekonomske odnose u Savezu sindikata RS Božana Radošević.
Prema njenim riječima, problem neredovne isplate plata u Srpskoj izražen je duži niz godina, što je uticalo na to da je dug poslodavaca za neisplaćene plate narastao na više od 800 miliona maraka.
– Postoji i znatan dio preduzeća koja su u otišla u stečaj, tako da je neizvjesno kako će radnici naplatiti oko 300 miliona maraka za neisplaćene plata, jer dio preduzeća usljed nedostatka stečajne mase neće moći isplatiti sve zaostale plate – rekla je Radoševićeva.
Radnik jedne banjalučke građevinske firme, koji je zbog straha od gubitka posla insistirao na anonimnosti, kaže da zaposleni u ovom preduzeću mjesecima nisu primili punu platu. Poslodavac im, kaže, daje tek toliko da imaju za put ili obrok.
– Za preostali dio plate smo se naslušali obećanja da će biti isplaćen. Već nekoliko mjeseci nismo primili platu. Jedino objašnjenje koje dobijamo je da para nema i da se strpimo i tako ukrug. Ne znam da li se neko od šefova nekada zapitao kako uspijevamo da prehranimo porodicu, spremimo djecu u školu i priuštimo im makar ono najosnovnije – kazao je ovaj radnik.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić kaže da su ovi podaci odraz teškog stanja u privredi i krize u kojoj se nalazimo.
On je istakao da su sektori građevinarstva, metalske i tekstilne industrije u teškoj situaciji još od 2008. godine, kada je globalna ekonomska kriza došla do vrhunca, te da je to uticalo i da u tim oblastima ima problema sa isplatom plata.
– Ako imamo u vidu činjenicu da je tekuća likvidnost preduzeća ugrožena, onda je logično da u pozadini toga stoje i problemi sa isplatama plata i ostalih obaveza – kazao je on.
Milić koji je i predsjednik Udruženja građevinarstva RS, kaže da je u tom sektoru takođe od 2008. godine došlo do drastičnog smanjenja obima poslova.
– To smanjenje nije pratio i drastičan pad zaposlenosti. Poslodavci u ovom sektoru su pokušali da sačuvaju radna mjesta, ali su zbog opšte nelikvidnosti došli u situaciju da ne mogu na vrijeme da isplate plate – naglasio je Milić.
Radoševićeva kaže da ekonomska kriza koja nas je zahvatila posljednjih nekoliko godina ne može da bude jedino opravdanje za poslodavce, jer su plate neredovno isplaćivale i prije 2008. godine.
– Kriza u većini slučajeva predstavlja samo izgovor poslodavcima da ne izvrše svoju zakonsku obavezu. Zbog toga insistiramo da se zakonom definiše da se neredovna isplata plata posmatra kao krivično djelo – rekla je Radoševićeva.
Ekonomisti ističu da kašnjenje plata odslikava stanje u privredi.
– Građevinarstvo je među najvećim gubitnicima u ovoj krizi. To je grana koja u doba prosperiteta prva ide uzlaznom putanjom, ali u krizi prva pada. Nadamo se da se kriza neće još više razbuktati, jer bismo imali dalji pad privrednih aktivnosti, a samim tim i povećanje nezaposlenosti i dodatne probleme u isplati plata – rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SNjOT Saša Grabovac.
On dijeli mišljenje Saveza sindikata da ima poslodavaca koji koriste krizu kao izgovor da ne isplaćuju plate, navodeći da je to kratkovida politika zbog koje će, osim radnika, štetu imati i sami poslodavci.
Prosječna plata
Prosječna neto plata u Srpskoj u septembru je iznosila 807 maraka i manja je za šest KM u odnosu na avgust, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Najmanja primanja radnici su imali u ugostiteljstvu, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji, gdje prosječna zarada iznosi između 540 i 595 maraka.
Nešto veća primanja imali su zaposleni u poslovanju sa nekretninama, poljoprivredi i šumarstvu sa prosječnom platom u rasponu od 620 do 630 KM.
Zaposleni u oblasti vađenja rude i kamena u septembru su imali prosječnu platu od 966 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju strujom, gasom i vodom 939 maraka.
Najveća primanja imali su zaposleni u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, čija su prosječna primanja u septembru iznosila 1.042 KM, državne uprave i odbrane 1.060 i zaposleni u sektoru finansijskog posredovanja sa prosjekom od 1.253 marke.
M. Mi.
Sektori u kojima su najveća kašnjenja u isplati plata
Sektor Broj radnika Period kašnjenja (mjeseci)
Građevinski 50 % 8
Metalski 42 % 10
Poljoprivreda 40 % 3 do 9
Drvna industrija 40 % 3 do 9
Tekstilna industrija 40 % 3 do 9
Glas Srpske