Teroristi iz BiH se finansiraju preko Western Union-a, Moneygram-a…

BANJALUKA – Kao kanali za finansiranje aktivnosti državljana BiH, koje se mogu dovesti u vezu sa terorizmom, nerijetko se pojavljuju banke i druge finansijske institucije poput Western Union-a, Moneygram-a, DHL-a i slično, pokazuju podaci sigurnosnih i obavještajnih agencija.

Značajan broj građana BiH otišao je proteklih godina da ratuje u Siriju i Irak, a podaci Obavještajno – bezbjednosne agencije BiH ukazuju na to da za odlazak na strana ratišta nisu neophodni značajniji iznosi.

Novac za odlazak u Siriju i Irak uglavnom je prikupljan u inostranstvu, ali je bilo i slučajeva samofinansiranja. Novac je uglavnom prikupljan u selefijskim džematima u zapadnoj Evropi, najviše Austriji, a u BiH je stizao putem posrednika.

U određenim slučajevima taj novac je uplaćivan posredstvom banaka, na privatne račune potencijalnih dobrovoljaca za odlazak u Siriju.

 „U kontekstu prikupljanja podataka o različitim aspektima terorističkih aktivnosti raspolaže se određenim saznanjima, prema kojima se „sirijskim dobrovoljcima“ iz BiH, koji su označeni kao bezbjednosno interesantne osobe, šalje finansijska pomoć od strane bližih srodnika. Veoma često bliži srodnici mogu nesvjesno biti uključeni u aktivnosti koje se dovode u vezu sa terorizmom, jer dobrovoljci iz BiH na sirijsko-­iračkom ratištu manipulišu njima kako bi si obezbjedili novac“, navodi se u izvještaju bezbjednosnih agencija u koje je portal CAPITAL imao uvid.

Podaci ovih agencija pokazuju da i u Turskoj postoji mreža finansijskih pomagača preko kojih se vrše uplate za dobrovoljce na sirijsko-iračkom ratištu.

 U tim transakcijama se koriste usluge bankarskog poslovanja kao što su Western Union i Moneygram pri čemu su primaoci novca nepoznate osobe iz Turske koje taj novac podižu u gotovini, a koji se onda preko posrednika prebacuje, odnosno, dostavlja dobrovoljcu kojem je namijenjen.

„Posrednici uzimaju proviziju zbog čega je iznos koji se u konačnici isplaćuje ‘sirijskom dobrovoljcu’ značajno umanjen. Sve navedeno ukazuje da se kao posrednici u finansiranju aktivnosti koje se mogu dovesti u vezu sa terorizmom, zbog toga što se dobrovoljci iz BiH priključuju terorističkim organizacijama u inostranstvu, nesvjesno mogu pojaviti i banke i druge finansijske institucije – Western Union, Moneygram, DHL i slično“, piše u dokumentu.

Dodaje se i da je mogućnost zloupotrebe ovih institucija u svrhu finansiranja terorizma evidentna jer su u pitanju slučajevi slanja novca na brojna različita lica ili slučajevi slanja od brojnih lica sa različitih destinacija kako bi se prikrilo veće transferisanje novca između povezanih lica.

„Kako su iznosi navedenih transakcija uglavnom mali, te uglavnom ne pobuđuju pažnju obveznika ili istražnih organa, jer ni po čemu ne odstupaju od uobičajenih transakcija, neophodno je uložiti dodatne napore u otkrivanje i detektovanje takvih transakcija ili lica“, naglašava se u dokumentu.

Dodaje se i da je bezbjedonosni problem, odlazak državljana BiH na strana ratišta u Siriju i Irak, koji je bio naročito izražen od 2012. do 2015. godine, djelovanjem bezbjednosnih agencija u BiH, kao i aktivnostima zakonodavnih institucija u  BiH, gotovo zaustavljen, pa je shodno tome tendencija prijetnje finansiranja terorizma u BiH „da se smanjuje“.

Stručnjak za bezbjednost i terorizam Dževad Galijašević kaže za je Austrija dugo vremena bila glavni centar za finansiranje terorizma te da se terorističke aktivnosi u BiH finansiraju uz znanje zvanične politike.

Navodi da su osobe koje se nalaze na listi globalnih terorističkih finansijera kupovale banke u BiH i direktno učestvovale u domaćem bankarskom sektoru.

„Kada pogledate najnoviju konsolidovanu listu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija vidjećete pet organizacija preko kojih se finansira terorizam. Tu su Al – Haramain al Mesdžid al-Aksa i Al-Haramain Islamic Foundation – organizacije koje su zabranjene u SAD zbog učešća u napadu 11. septembra. Tu su i Al Furqan, Taibah International Bosnian office i Global Relief Foundation. Dakle, one i danas nesmetano, sa nekih 70 kancelarija u BiH, djeluju i finansiraju odlaske na strana ratišta“, kaže Galijašević.

Naglasio je da je na djelu i stranačka infrastruktura u obavještajnim bezbjednosnim strukturama koje to i dozvoljavaju.

„Nažalost, institucionalna podrška je jedan od problema. Drugi problem je isprepletenost obavještajno – bezbjednosnih struktura lica koja podržavaju razvoj ovakvih struktura i njihovo djelovanje ili prikrivaju njihov rad i treći su geopolitička kretanja. Terorističke strukture se danas uglavnom koriste i za realizaciju nekih geopolitičkih ciljeva, a sredstva finansiranja su tu“, kazao je Galijašević.

Plata za ratovanje u Ukrajini 6.000 dolara

Govoreći o aktulenoj ukrajinskoj krizi, Galijašević kaže da postoje procjene da je avans za odlazak u Ukrajinu 3.000 dolara, dok mjesečna naknada iznosi 6.000 dolara.

„Dakle, riječ je o ogromnim iznosima koji se na mjesečnom nivou mjere desetinama miliona dolara. Ovdje je riječ o pranju novca i činjenici da taj novac ide preko Western Uniona ili preko banaka koje su u njihovom vlasništvu“, ističe Galijašević.

CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević