Tender CIK-a od 97 miliona KM pun nelogičnosti i nepostojeće tehnologije

BANJALUKA – Tehničke specifikacije i zahtjevi tendera za nabavku izborne tehnologije Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, vrijednog preko 97 miliona maraka, propisuju niz nelogičnih, zastarjelih, ali i nepostojećih rješenja, upozorili su stručnjaci iz IT sektora.

Oni pričaju da je, umjesto jasno definisanog softvera i uvođenja savremenih tehnologija, fokus stavljen na logistiku, skladišta i obuku operatera, dok se kroz kontradiktorne uslove pogoduje velikim inostranim kompanijama, prije svega američkom Smartmaticu, ozbiljno ukaljanom optužnicom za namještanje izbora.

Oni govore da se jasno vidi da su pojedine segmente poziva radili različiti ljudi koji nisu bili sinhronizovani ni koordinisani, zbog čega su neka poglavlja ispala poprilično neozbiljna. Za javni poziv kažu da je pun grešaka, pogotovo kada se radi o tehničkim dijelovima.

“Jedna od najvećih grešaka odnosi se na USB modeme za praćenje. Oni koji su propisani u javnom pozivu se ne proizvode nigdje na svijetu. Vjerovatno su pretpostavili da postoje, ali nisu provjerili. Mi smo potvrdili da ih niko ne proizvodi. Uz ovu, nepostojeću tehnologiju, tražili su optički senzor za otisak prsta, što je zastarjelo. Umjesto toga odavno se koristi kapacitivni otisak koji svi skoro imamo na telefonima. Međutim, IDDEEA ima taj stari optički pa su zato njega naveli. Nisu mislili da se može malo gledati u budućnost pa uzeti BVID (biometrijski verifikacioni identifikacioni uređaj), što je danas uobičajeno“, objasnio je jedan IT stručnjak za CAPITAL.

Kaže da postoje dva moguća razloga zašto se javni poziv pisao ovako. Prvi je da nečija oprema radi na taj način i žele da pomognu nekome da “uvali” BiH višak od 3.000 uređaja, a drugi je da nisu znali za bolje, pa su nas gurnuli u kanal i odlučili dati nekome drugom da se bori sa njihovim uslovima.

“Mnogi kažu da je pisano za Smartmatic, a da bi ostali potencijalni ponuđači mogli imati problema da obuhvate kompletan posao, što vodi ka tome da bi morali angažovati druge firme i integrisati više sistema. Mnogi vendori (prodavci) mogli bi da uzmu dio po dio od drugih podizvođača, što vjerovatno CIK-u ne odgovara. Mnogo firmi, toliko i grešaka, a onda niko nije odgovoran. Takvi dižu najveću galamu oko ovog poziva, jer im je jasno da ne mogu da iznesu sami sve zahtjeve. Međutim, ne može to ni Smartmatic, ali vjerovatno imaju nekoliko hiljada uređaja koje žele nekome da uvale“, objašnjava IT stručnjak.

Drugi predstavnik IT sektora priča da su tehničke specifikacije zabrljane i da se vidi da su napisane bez jasne vizije šta se očekuje od novog softvera. Umjesto toga, manje bitne stavke su razrađene do maksimuma, poput magacinskog prostora, parkinga za kamione i operaterima i njihovom obukom.

“Ako je neko stvarno htio da kupi nove tehnologije, trebalo je tako i da napiše javni poziv. Kakve veze ima ta nabavka sa skladištima od 30.000 kvadrata, obezbjeđivanjem transporta i parkinga za kamione za transport? Nove tehnologije su potrebne, ali je u ovom pozivu to u drugom planu, a akcenat je na skladištima, parkingu, glasačkim listićima, operaterima. Nabavlja se softver, a ne piše šta će on da radi. Ideja je valjda da se objasni šta je njegov posao, kako da kupi podatke sa skenera, da prebacuje na centralni, koje i na koji način. Ništa od toga nije napisano u javnom pozivu. Ne znamo kako će se obrađivati rezultati, ne znamo ništa. Očigledno je da se radilo tako da se provuče bilo šta, a kasnije će se vidjeti kako će se time upravljati. Tako se ne nabavlja softver“, kaže on.

Brojne nedoumice zainteresovanih firmi

Haotičnost javnog poziva pokazala se i na Portalu javnih nabavki na kojem su zainteresovani ostavili gotovo 200 pitanja.

“Javljaju se brojne kompanije koje diskutuju da je poziv problematičan. Mnogo toga je nedorečeno. Recimo, zašto je potreban bar-kod na glasačkom listiću? To može da se poveže sa vremenom identifikacije i sa velikom vjerovatnoćom utvrdi ko je glasao na tom listiću, što je protivustavno. Stavili su da je potreban zvučnik na skeneru, ali ne da je potrebno i svjetlo. Šta ako neko ne vidi? Ovo je tender prepisan iz Iraka, Konga i Filipina. Ne znam ko na taj tender može da se prijavi. Sa jedne strane se traži transparentnost, a sa druge se propisuju uslovi koje je takoreći nemoguće ispuniti“, kaže on.

Zahtjev za preko 5.000 uređaja koji su proizvedeni u ovoj godini je takođe neobičan, objašnjava, jer se trebaju propisati tehničke specifikacije, a ne godina proizvodnje.

“Izgleda mi kao da je sve unaprijed pripremljeno i da se samo čekao poziv da neko kaže – imamo tehnologiju! Na tenderu kupujemo listiće, ne znamo ni koliko nam treba niti kakvih i čekamo da kupimo skenere“, kaže on.

Inače, CAPITAL je prije nekoliko dana objavio da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) za gotovo deset miliona maraka povećala vrijednost tendera za sistem za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima.

CIK daje još deset miliona KM na zahtjev američke firme optužene za podmićivanje

Ovo je bio zahtjev američke kompanije Smartmatic koja je optužena za podmićivanje i protiv koje je u oktobru prošle godine podignuta optužnica u Majamiju.

Optužnica tereti ovu kompaniju za učešće u šemi isplate i pranja više miliona dolara mita jednom zvaničniku Vlade Filipina, a u vezi sa ugovorima koji se odnose na nacionalne izbore u ovoj državi 2016. godine.

CIK BiH je sredinom novembra prošle godine raspisala tender za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača, a ova nabavka je prvobitno bila procijenjena na 87,9 miliona KM sa PDV-om.

Nakon što se američka kompanija Smartmatic žalila tražeći, između ostalog, da CIK poveća procijenjenu vrijednost nabavke, Komisija je to i učinila i povećala vrijednost na čak 97,3 miliona KM sa porezom.