BEOGRAD, Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom nije stupio na snagu 1. januara ove godine, jer ga turski parlament još nije ratifikovao.
Početak primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom, bio je najavljen za 1. januar 2010. godine, ali pošto on nije stupio na snagu srpski tekstilci i dalje plaćaju carinu na uvoz proizvodnih sirovina iz te zemlje. U Ministarstvu ekonomije objašnjavaju da primjena tog sporazuma kasni zbog proceduralnih razloga.
“Turski parlament još nije ratifikovao ovaj dokument. Za sada nije poznato kad to možemo da očekujemo”, objašnjavaju u nadležnom ministarstvu dodajući da imaju razumjevanja za kašnjenje.
Milan Knežević, vlasnik konfekcije “Modus” iz Pančeva,kaže da bi slobodna trgovina sa turskom znatno smanjila izdatke tekstilaca, jer najviše materijala uvoze upravo iz Turske
“U mom preduzeću, na primer, trećina proizvodnih sirovina potiče iz te zemlje. Na te materijale još plaćam carinu od 10 odsto. Posle je njegova primena odložena za mesec dana (za 1. februar), ali i taj datum prođe, a od sporazuma ništa. Ukupan izvoz naše tekstilne industrije iznosi 600 miliona evra. Eksport će biti znatno veći kad na tržištu zažive najavljene olakšice”, požalio se Knežević.
I dok jednu dobru vijest tekstilci još iščekuju, drugu su čuli prije nekoliko dana. Srbiji je, od ponedeljka i zvanično, odmrznut Sporazum sa Evropskom unijom. To u praksi znači da će moći da koriste sirovine iz cijelog regiona i da robu, sa oznakom „proizvedeno u Srbiji”, bez carina izvoze u Evropsku uniju.
Ono što se u teoriji komplikovano zove „dijagonalna kumulacija robnog porijekla” u praksi omogućava da se CEFTA region (sve zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije, uključujući i Moldaviju i Albaniju) praktično posmatra kako jedinstveno tržište.
“Od toga nemamo mnogo vajde. Ne postoji roba iz regiona koju možemo da uvezemo i koristimo u proizvodnji kako bismo gotov proizvod izvezli u EU bez carina. Ključan je sporazum sa Turskom, jer tamo možemo da nabavimo kvalitetne sirovine po relativno povoljnim cenama”, objašnjava Knežević.
S druge strane, Mirko Todorović, vlasnik konfekcije „Todor” iz Vrnjačke Banje kaže da bez obzira na to što je sporazum sa Turskom od velike važnosti, nije zanemarljivo ni odmrzavanje sporazuma sa EU. “Svaka olakšica u poslovanju oseti se i mnogo znači”, kaže on.
Vesna Vasiljević, iz Udruženja PKS za industriju tekstila, odjeće, kože i obuće, objašnjava da će i poslije početka primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom država Srbija carinskim stopama štititi domaće proizvođače sirovina.
“Tako će na primer na trikotaži ostati dažbina od 18 odsto koja će se postepeno smanjivati do 2014. godine. Pod zaštitom će biti i ovdašnji proizvođači hulahupa, prediva i gotove odeće”, objašnjava naša sagovornica.
Vesna Vasiljević dodaje da će, kada je riječ o sporazumu sa EU, srpski tekstilci moći da traže povraćaj iznosa koji su posle 8. decembra 2009. platili za carinu po osnovu dijagonalne kumulacije robnog porekla.
“Tu nije reč o zanemarljivim iznosima. Na primer, carine na uvoz sirovina iz Crne Gore iznosile su 10, iz Bosne i Hercegovine – 11, Hrvatske – 14, a Makedonije čak 25 do 33 procenta”, objašnjava ona. Politika