SARAJEVO – U BiH se u ovoj godini očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od četiri odsto, nakon smanjenja od 3,2 odsto u prošloj godini, navodi se u najnovijem izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan “Zeleni oporavak”.
Kako se ekonomija BiH oporavlja, povećanje stope učešća na tržištu rada i zaposlenosti ostaće od ključnog značaja, da bi rast doprinio smanjenju siromaštva, saopšteno je iz Kancelarije Svjetske banke u BiH.
“Otklanjanje uskih grla, koja uzrokuju upornu dugotrajnu nezaposlenost, kao što je jačanje učešća na formalnom tržištu rada, naročito za žene, te usklađivanje vještina mladih sa zahtjevima tržišta rada, biće od ključnog značaja“, navodi se u tekstu.
U Izvještaju se ističe da institucionalne i reforme upravljanja i dalje predstavljaju ključne izazove na razvojnom putu BiH i putu ka članstvu u EU.
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon rekao je da je pandemija virusa korona povećala hitnost sprovođenja strukturalnih reformi u BiH.
On je istakao da je Svjetska banka opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u BiH na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u post-pandemijskom periodu, kroz unapređenje ljudskog kapitala, jačanje efikasnosti javnog sektora, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene.
U izvještaju je navedeno da se region zapadnog Balkana oporavlja od recesije izazvane virusom korona prošle godine, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog, tako da se predviđa rast BDP-a od 5,9 odsto u ovoj, nakon pada od 3,1 odsto u prethodnoj godini, dok je rast u regionu predviđen na 4,1 odsto u narednoj godini, te 3,8 odsto u 2023.
“Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačanja domaće i vanjske potražnje. Snažan oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope podstakao je priliv doznaka i prihoda od turizma u jeku sezone u ljeto ove godine. Uz to, snažan oporavak ekonomija razvijenih zemalja podstakao je potražnju za izvozom iz regiona“, naglašeno je u izvještaju.
Iz Svjetske banke upozoravaju da je oporavak i dalje krhak, te dodaju da rani znaci upozorenja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju kreatora politika.
“Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu. U ovoj godini nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 odsto, što je za 5,4 odsto više od juna prošle godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih“, navedeno je u izvještaju.
Direktor Svjetske banke za zapadni Balkan Linda van Gelder rekla je da će post-pandemijska budućnost zahtijevati da zemlje zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka, stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju.
Prema njenim riječima, svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU. Srna
