VAŠINGTON – U svijetu bi mogla da se desi naftna kriza.Svjetske cijene barela zabilježile su ove sedmice uspone kakvi nisu viđeni od aprila 2019 (brent je u srijedu koštao 74,04 dolara), odnosno oktobra 2018. godine (istog dana laka teksaška nafta stajala je 72,19 dolara), ali uzlet nije trajao dugo.
Isti barel 48 sati kasnije, juče „brent” je koštao 72,44 dolara, dok je mjerno bure lake teksaške nafte kupovano za 70,51 dolar, piše Politika.
Vodeći svjetski trgovci naftom („Vitol”, „Trasfigura”, „Glenkor”) i američka investiciona banka Goldman Saks procjenjuju da bi cijena barela do kraja 2021. mogla dostići vrijednost od 100 američkih dolara (nezabilježenu od 2014), prenosi londonski Fajnenšel tajms.
Vrtoglavi skok mogao bi se očekivati i bez obzira na najnoviju najavu radikalnih mjera američkih Federalnih rezervi (o postepenom ukidanju monetarne politike za sanaciju posljedica korone), kao i na signal da bi iranska nafta, u slučaju mogućeg nuklearnog dogovora grupacije „5+1”, zajedno s libijskim crnim zlatom uskoro mogla da preplavi tržište.
Najprije, zbog već vidljivih znakova naglog rasta tražnje nafte i njenih derivata ovog proljeća s masovnom vakcinacijom, rastom privrednih aktivnosti u brojnim zbog korone prezaduženim zemljama i povratkom sezone turističkih putovanja širom svijeta. Naftaši istovremeno tvrde da postoje sistemski razlozi zbog kojih bi nafta u ovoj deceniji mogla biti samo sve skuplja.
Barel bi mogao dostići i cijenu od 130 dolara, ali bi ona ona mogla da padne i na 35 dolara.
Razlog je jednostavan: momentalna dekarbonizacija (smanjenje emisije ugljenika) – koja sve više djeluje kao globalni društveni imperativ – rizična je i nije moguća.
“Spomenuti raspon cijene zavisiće od toga sa čime se prvo suočimo: s vrtoglavim skokom tražnje ili s rastom investicija u naftnom sektoru. Ta neizvesnost uticaće na to da cijena barela u sljedećih nekoliko godina poslije korone bude ekstremno promjenljiva”, ocijenio je u četvrtak, Vilijam Rid Drugi, izvršni direktor američke kompanije Kaslton komoditis internešenel, tokom globalne konferencije o sirovinama u organizaciji londonskog Fajnenšel tajmsa.Politika/Srpskainfo
