BRISEL, Evropski komesar za energetiku Ginter Etinger svojevremeno je otvoreno podržavao nuklearni lobi, ali je nakon događaja u Japanu upozorio da je tamošnja nuklearka bez ikakve stručne kontrole i da treba korigovati mišljenje o Japancima kao kompetentnim inženjerima, tehničarima i industrijalcima.
Njemačka je isključila svoje najstarije nuklearke i istovremeno zamrzla tek donesenu odluku o produžetku rada ostalih, novijih atomskih centrala.
Ali, francuski ministar za energetiku Erik Beson smatra da nema razloga da Francuska, koja 80 energije dobija iz nuklearki, promijeni svoju politiku.
Zelenima u Evropskom parlamentu to se uopšte ne dopada. Rebeka Harms zahtijeva da cijela Evropa odustane od korišćenja nuklearne energije. “Mi smatramo da treba donijeti rješenje jednom za svagda. Nuklearna tehnologija je veoma riskantna. Ona nam nije neophodna”, kaže Harmsova, poslanik Zelenih.
U Njemačkoj 22 odsto električne energije proizvode nuklearne elektrane. Zbog katastrofe u Fukušimi, Berlin je uveo moratorijum na odluku o produženju roka za rad tih elektrana.
Sedamnaest njemačkih reaktora za proizvodnju struje je prilično pravilno raspoređeno od sjevera ka jugu zapadne Njemačke. Ovi reaktori su tokom 2010. godine imali bruto proizvodnju 140,6 milijardi kilovat-časova struje.
Trenutni tromjesečni moratorijum na odluku o produženju roka za njihov rad jeste period za razmišljanje, kako je to formulisao ministar za ekologiju Norbert Retgen.
Njemačke nuklearke moraju da zadovolje najviše svjetske bezbjednosne standarde i o tome se poslije katastrofe u Japanu mora povesti računa bez obzira na troškove, dodao je ministar.
Ali, sada su svi skeptični prema nuklearnoj energiji, a vladajuće demohrišćane čekaju izbori za parlamente tri savezne pokrajine, pa se smatra da će vladin kurs birači znati da nagrade.
Velike su dileme oko bezbjednosti nuklearki, iako pristalice atomske energije tvrde da u Njemačkoj ne može da se očekuje ni zemljotres jači od 7 stepeni po Rihteru, a još manje cunami-talas. Ipak, ne smije se isključiti mogućnost terorističkog napada, na primjer, avionom, a postoje i faktori rizika za koje niko ne zna, jer o njima još niko nije ni razmišljao. Takvi faktori obično budu uočeni tek poslije havarije.
Za bezbjednost nuklearki veoma je važan sistem za hitno hlađenje, koji mora biti zaštićen bar tako dobro kao i sam reaktor.
U Njemačkoj su planirana još 24 nuklearna reaktora kojima rad nije dozvoljen. Riječ je ili o reaktorima kao dijelovima već postojećih kompleksa elektrana ili samostalnim projektima. A tu su i takozvani istraživački reaktori, koji ne služe proizvodnji struje, već uglavnom u naučne svrhe.