BEOGRAD, Srbi su, sve doskora, isticani kao najpoželjniji klijenti u bankama jer su u redovnosti otplata kredita bili u evropskom vrhu. Najnoviji podaci, međutim, pokazuju da kriza uzima svoj danak jer se za posljednje tri godine broj onih koji ne izmiruju obaveze povećao se 35 odsto. Broj onih koji nisu izmirili dugove prema bankama duže od 90 dana iz godine u godinu raste. U toku 2009. ih je bilo 3,2 odsto dužnika, a posljednji podaci iz 2010. govore da ih je 3,5 procenta.
Analitičari u bankama podsjećaju da je zaduženost po zaposlenom u Srbiji više od dvije hiljade evra a ona će, po svemu sudeći, biti još veća u ovoj godini. Bankari se već sada otvoreno pribojavaju dizbalansa između visine plata i većih rata.
– Najveći dio kredita je u evrima, a rast plata se ne očekuje. Pošto se očekuje dalji rast evropske valute, sigurno je da će biti više građana koji kasne sa otplatom kredita – tvrdi ekonomista Vladimir Paunović.
Sa druge strane, početak nove godine već donosi zabrinutost dužnicima. Mnogi koji ne mogu da prate ritam ugovorenih obaveza se već na početku godine javljaju banci.
– Mnoge banke su spremne na reprogramiranje dugova a ako postoji šansa, i omoguće da zajam vrate pre roka otplate. Problem je, međutim, što to sebi mogu da priušte samo oni koji sa vraćanjem kredita nisu odocnili duže od dva mjeseca – objašnjava sagovornik „Novosti“.
Uz refinansirajući zajam rata se smanjuje 20 odsto, a otplata produžava za 12 rata. Pomoć može biti i reindeksiranje, a to znači prebacivanje zajma iz evra ili švajcarskih franaka u dinare.
Stradaju i žiranti
Ako rata docni do 30 dana, bankari šalju opomenu i telefoniraju dužniku. Ako ni poslije tri mjeseca nema rješenja slijedi pokretanje vansudskog namirenja ili sudskog postupka. Tada se i žiranti pozivaju da ispune obaveze umjesto dužnika. Pokreće se prodaja nekretnina koje su pod hipotekom, a ako zajam nije hipotekarni, slijedi blokada svih računa koje dužnik ima. Ukoliko novca na računu nema dovoljno, prodaje se pokretna i nepokretna imovina. Novosti