BERLIN, London više nije najtraženije mjesto u Evropi za ulaganje u nekretnine, piše Dojče vele. Prema procjenama stručnjaka, prvi se put na vrhu popisa najpopularnijih tržišta nekretnina u Evropi nalaze dva njemačka grada: Berlin i Minhen.
Nedostatak drugih mogućnosti za ulaganja, niske kamate na stambene kredite i strah od inflacije, sve to doprinosi stalnom rastu tržišta nekretnina u Njemačkoj. A time i dobrom poslovanju građevinske branše.
Najviše od ovog takozvanog betonskog zlata (Betongold), kako popularno u Njemačkoj nazivaju nekretnine, profitiraju dionice kompanija koje se bave prodajom nekretnina. Pojedine firme, koje su uglavnom poslovale na lokalnom nivou i još prije nekoliko godina bile gotovo nepoznate izvan granica svojih opština, sada postaju ozbiljni igrači na berzama.
“Dionice kompanija koje posluju nekretninama trenutno su na berzi glavna tema”, kaže profesor na Univerzitetu u Regensburgu Štefen Sebastijan čija je specijalnost finansiranje nekretnina.
Ove kompanije imaju koristi od rasta cijena nekretnina kao i od stalnog rasta stanarina. Zbog straha od inflacije evra, koju su pokrenule narodne banke puštanjem u opticaj novog novca, kao i zbog niskih kamata, novac se doslovno sliva na tržište nekretnina. Tu vode prije svega profesionalni investitori, ali i manji privatni ulagači vide u ovim dionicama svoju priliku, čak i ako nemaju novaca za kupovinu sopstvene kuće ili stana.
London više nije najtraženiji grad
Prošla su vremena u kojima je London bio najtraženije mjesto u Evropi, tvrde međunarodni stručnjaci. Prema njihovim procjenama, prvi put na vrhu popisa najpopularnijih tržišta nekretnina u Evropi nalaze se dva njemačka grada: Berlin (na naslovnoj fotografiji) i Minhen.
Generalno je u velikim njemačkim gradovima kod kupovine nekretnina dobit u odnosu na rizik visoka, smatra analitičar Ulf fan Lengrih iz Solvenitsa, finansijske institucije specijalizovane za trgovinu vrijednosnim papirima. On isto tako vjeruje da će stanarine u Njemačkoj i dalje rasti.
Oni oprezniji ipak upozoravaju na mogućnost nove krize na tržištu nekretnina, slične onoj od prije nekoliko godina, pogotovo što i političke stranke kao dio svog predizbornog programa na vidljivom mjestu ističu zamrzavanje ili usporavanje rasta stanarina.
Vrhunac rasta u poslovima stanogradnje u Njemačkoj se dogodio nakon ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. 1995. je bilo izgrađeno 603.000 novih stanova. Uslijedila je strukturna kriza u građevinskoj branši pri čemu je polovina od tadašnjih 1,4 miliona radnika iz te branše izgubilo posao, a dobar dio ulagača bankrotirao. Broj novoizgrađenih stanova je od tada stalno padao, a najgore je bilo u godini recesije 2009. kada je u zemlji izgrađeno tek 159.000 stanova. Od tada je njihov broj ponovo porastao za 25 posto. Njemačke poreske službe bilježe u prvoj polovini ove godine dobre rezultate kada je riječ o ubiranju poreza. (Deutsche Welle)
