LONDON, Činjenica da se u američkom Kongresu priprema zakon koji će dozvoliti vašingtonskoj administraciji da preduzme žestoke mjere protiv Kine, kao odgovor na “manipulacije nacionalnom valutom”, pokazuje da su odnosi dvije najmoćnije svjetske privredne sile sve napregnutiji, piše londonski “Fajnenšel tajms” (FT).
Prijedlog tog zakona već je dostavljen na razmatranje Komitetu za budžet Kongresa SAD, a analitičari ističu da će usvajanje tog zakonskog akta izazvati oštru reakciju Pekinga.
Nije isključeno da Peking povodom tog slučaja uputi žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, gdje bi, kako navode svjetske novinske agencije, možda mogao da dobije podršku nekih članica za svoje stavove.
Ukoliko pomenuti zakon Kongres usvoji u verziji koju su predložili predstavnici vladajuće Demokratske partije u Predstavničkom domu Kongresa, tada će se američkoj vladi širom otvoriti vrata za preduzimanje kaznenih mjera protiv kineskih izvoznika, putem uvođenja dodatnih carina ili drugih ograničenja na plasman njihovih proizvoda u SAD.
Premijer Kine Ven Djibao je ove sedmice izjavio u Njujorku, gdje je predvodio delegaciju svoje zemlje na zasjedanju Generalne skupštine UN, da Peking “neće podleći ekonomskom pritisku SAD i da će njegova zemlja nastaviti reformu valutne politike”, prenijela je TV mreža Si En En.
Ven je rekao da bi mnogobrojna kineska preduzeća bankrotirala ukoliko bi Peking prihvatio zahtjev Vašingtona da poveća kurs svoje valute, juana, za 20 do 40 procenata u odnosu na trenutnu vrijednost.
Šef kineska vlade je ukazao, osim toga, da kurs juana uopšte nije razlog što SAD u robnoj razmjeni sa njegovom zemljom imaju ogroman godišnji deficit, koji premašuje sto milijardi dolara, već je uzrok tome “nezadovoljavajuća struktura dvostrane trgovine i investicija.”
Kina je 19. juna odlučila da kurs juana više ne vezuje čvrsto za dolar. To se dogodilo u trenutku kada je američka valuta vrijedila 6,83 juana.
Kurs juana je nakon tog datuma počeo da raste, a u protekle dvije sedmice uspon te valute prema dolaru je bio više izražen i sada se za jednu “zelene novčanicu” dobija, prema važećem kursu koji određuje Banka Kine, 6,7079 juana. To je najviši nivo kineske novčane jedinice od 1993. godine.
Kina je u julu 2005. počela politiku postepene revalvacije svoje valute i u proteklih oko pet godina juan je ojačao prema dolaru više od 20 odsto.
Američka vlada je, međutim, nezadovoljna dosadašnjim mjerama Pekinga, usmjerenim na rast juana. Savjetnik predsjednika SAD za Aziju Džef Bader je poručio Kini da će, ukoliko ne učini odgovarajuće korake, Vašington “preduzeti akciju i cilju zaštite američkih interesa”, navodi FT. Tanjug