PEKING, Težnja zemalja BRIKS-a da smanje korišćenje dolara opravdana je i ne nosi velike rizike, smatraju eksperti, dok Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika namjeravaju ne samo da smanje udio američke valute prilikom obračunavanja, već i da pređu na međusobno kreditiranje u nacionalnoj valuti.
Sporazum između članova ove grupe mogao bi biti potpisan već na narednom samitu u Nju Delhiju 29. marta. Eksperti ističu da postepeno odustajanje od dolara može postati važna etapa sa tačke gledišta razvoja BRIKS-a.
Inicijator svojevrsnog “otkaza” američkoj valuti jeste Kina. Upravo Peking danas posjeduje najveće dolarske rezerve i zakonomjerno teži da smanji potencijalne rizike vezane za stanje američke ekonomije.
Državni dug SAD već je premašio 15 triliona dolara, sama valuta posljednjih godina je emitovana praktično bez kontrole. U tim uslovima inicijativa Pekinga jasna je i dosljedna – smatra ekonomista Aleksandar Osin.
“Kina u suštini izjavljuje da je aktuelna ekonomija neefikasna i da provocira rizike. Kina ima tri triliona dolara rezervi. Ona ne želi da ih izgubi a da nema `pojas za spasavanje`. Kina stvara mehanizam, sistem saradnje, između ostalog i sa alternativnim uvoznicima njene proizvodnje i sa zemljama koje joj pružaju sirovine. Radi se i u političkoj i ekonomskoj sferi na jačanju strukture ekonomski višepolarnog svijeta. To je normalna situacija” – objašnjava Osin.
Prije godinu dana na samitu u Kini potpisan je okvirni dogovor između država grupe BRIKS-a. Njime je deklarisan prelazak na međusobna obračunavanja i kredite u nacionalnim valutama. Centralna banka Kine čak je izjavila da izdvaja specijalni fond od deset milijardi juana, a pristala je da fond finansira i Centralna banka Rusije.
Dokument koji će možda biti potpisan u Nju Delhiju do kraja marta faktički pokreće ovaj proces, ističu eksperti. Pitanje je samo koliko je proces rizičan.
Ocjene se razlikuju. Posljedice ovog koraka najteže je predvidjeti u Rusiji, smatra rukovodilac Instituta za nacionalnu strategiju Nikita Kričevski.
“Postoji potreba zemalja za jačanjem trgovinskih i ekonomskih veza između sebe. Međutim, uporedo s tim, glavni dio sirovinskih tržišta trguje u dolarima. Svi pokušaji da se izbjegne dolar kao univerzalno sredstvo obračunavanja za pojedinu sirovinsku robu završeni su neuspjehom”, navodi Kričevski.
Prema njegovim riječima, Rusija isporučuje u zemlje BRIKS-a ne samo sirovine, već i robu, te stoga ne treba isključiti mogućnost da Moskva pređe na obračunavanje sa partnerima u nacionalnoj valuti prilikom obračunavanja za drugu robu. S druge strane, postavlja se pitanje šta dalje činiti sa tim valutama.
Valute zemalja BRIKS-a za sada nisu konvertibilne. Juan je, štaviše, vezan za dolar. Ipak, i Moskva i Peking smatraju da pitanje konvertiranja može biti riješeno u naredno vrijeme. Same zemlje aktivno rade na popularizaciji i juana i rublje. Peking trguje sa susjedima iz jugoistočne Azije i kreditira ih.
Udio operacija u ruskim rubljama na prostoru Zajednice Nezavisnih Država već je premašio 50 odsto.
Ekonomista Roman Andrejev kaže za Glas Rusije da smanjenje obima korišćenja dolara od strane zemanja BRIKS-a predstavlja prilično logičan korak, te da se radi o odluci koja će stabilizovati i svjetsku i domaću ekonomiju.
“U Rusiji smo među prvima uveli bivalutnu korpu u svojim obračunavanjima: kod nas se međunarodne rezerve čuvaju u obje valute. To je prilično povoljno. Zlatne i devizne rezerve ne pate toliko od kretanja valutnih kurseva dolar-evro” – napominje on.
Eksperti se slažu da je sada teško govoriti o pravom i istovremenom prelasku na obračunavanja i kredite u nacionalnoj valuti među zemaljama BRIKS-a. Razlog za to su, prije svega, previše različite strukture izvoza i njegova orijentacija.
Glavni trgovinski partner Pekinga je SAD, a Rusije EU. Ipak, konkretni koraci da se ova situacija izmijeni već se čine. Tako Rusija sada sve aktivnije lobira svoje ekonomske interese u azijsko-tihookeanskom regionu, a Kina već nekoliko godina radi u Africi.
