SARAJEVO, BANJALUKA, BILEĆA – Od 73 uzorka domaćeg meda neodgovarajućih je bilo 43, utvrđeno je monitoringom kvaliteta meda sprovedenim u BiH, potvrdili su u Agenciji za sigurnost hrane BiH.
“Razlozi neusklađenosti bili su povećan sadržaj HMF-a, aktivnosti dijastaze, smanjen sadržaj redukovanih šećera, električna provodljivost, sadržaj saharoze, kao i sadržaj mineralnih materija i materija nerastvorivih u vodi”, istakli su u Agenciji. Kazali su i da je ispitano ukupno 100 uzoraka od kojih je 73 domaćeg, a 27 stranog porijekla, te da je deset uzoraka meda iz uvoza bilo neispravno.
Prema njihovim riječima, nadležni inspekcijski organi raspolažu svim rezultatima analiza dobijenim kroz monitoring, što im, kako kažu, omogućava preduzimanje mjera u cilju zaštite interesa potrošača u BiH. Naveli su da je primarni cilj monitoringa bio sagledavanje kvaliteta i ispitivanje parametara kvaliteta.
Rizah Osmanović, predsjednik Saveza pčelara BiH, istakao je da na tržištu ima mnogo nekvalitetnih primjera meda.
“Ljudi žele da na razne nepoštene načine dođu do nekih sredstava, pa onda ubacuju šećer, saharozu i druga sredstva”, istakao je Osmanović.
Prema njegovim riječima, postoje i uvozni plagijati meda, a pčelarska udruženja se, kako kaže, već godinama bore protiv toga i ukazuju na primjere meda sumnjivog kvaliteta. Istakao je da bi bilo dobro izvršiti brendiranje meda, kao što su to uradili u Unsko-sanskom kantonu, te na taj način, kako kaže, zaštitili med od kestena.
“Mi smo u drugim kantonima pokušali brendirati med, ali nismo uspjeli jer neki kantoni nemaju razumijevanja za to, te su pčelari prepušteni sami sebi”, rekao je Osmanović za “Nezavisne”. Upozorio je da se ranije dešavalo da med bude neispravan i zbog pojačane koncentracije hemijskih sredstava koja neki proizvođači, kako tvrdi, koriste pa mogu uticati na kvalitet meda.
Blažo Vujović, član Upravnog odbora Saveza udruženja pčelara RS, kazao je da ranije nije bilo toliko slučajeva plagijata meda.
“Učestvovao sam ranije u prikupljanju uzoraka meda i nikada nije bilo toliko neispravnih uzoraka, a sada ih vjerovatno ima toliko jer je nestašica meda pa ljudi misle da će lakše moći da podvale lažni med”, istakao je Vujović.
Dodao je da u Hercegovini već neko vrijeme vlada nestašica meda, te da ljudi zbog njegove dobre cijene vjerovatno doprinose tolikom procentu plagijata.
U Kancelariji za veterinarstvo BiH kazali su da je u sklopu Plana praćenja rezidua za 2017. godinu ispitan određeni broj uzoraka meda na rezidue veterinarskih lijekova i kontaminanata.
“U dva uzorka meda utvrđen je sadržaj teških metala, i to olova i kadmijuma, iznad maksimalno dozvoljene količine propisane važećim propisima”, istakli su u Kancelariji.
Prema njihovim riječima, na utvrđene teške metale, koji su glavni zagađivači okoline, proizvođači meda nemaju uticaj, te da je izloženost potrošača reziduama veterinarskih lijekova i kontaminanata veoma niska. Nezavisne novine
