BANJALUKA, Zanatska djelatnost u Republici Srpskoj (RS) ima dosta loš poslovni ambijent, a za njen razvoj potrebno je pripremiti novu zakonsku regulativu u saradnji sa preduzetnicima, te suzbiti nelojalnu konkurenciju i stimulisati srednjoškolsko zanatsko obrazovanje, poručeno je danas sa sjednice Zanatsko-preduzetničke komore RS.
Pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva Milan Cvijić rekao je da će Vlada RS ove godine za osnovne potrebe ove komore dodijeliti 50.000 KM, a trenutno se radi na izradi nacrta novog Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, koji će uskoro biti upućen na javnu raspravu.
On je dodao da je zahtjev komore da članarina preduzetnika bude obavezna, s obzirom na značaj ovog sektora, u kojem je u prošloj godini u RS poslovalo 28 000 radnji koje su zapošljavale 48 000 ljudi.
“Karakteristično je da se ovi preduzetnici, ukoliko imaju problema u poslovanju, lako povlače, ali se i brzo vraćaju u poslovanje i mogu biti parametar tržišta. Ministarstvo će i dalje pomagati u smislu znanja i organizacije”, istakao je Cvijić.
On je podsjetio da je Zanatsko-preduzetnička komora bila neaktivna od 2002. do prije dvije godine i da je Vlada njeno pokretanje pomogla dodijelivši prve godine 50.000, a naredne 100.000 KM.
Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić rekao je da sa resornim ministarstvom treba riješiti pitanja kolizije većeg broja zakona što je jednim dijelom doprinijelo zatvaranju velikog broja samostalnih radnji.
On je naveo da je u prošloj godini u RS zatvoreno 5 600 radnji, ali da je otvoreno novih 3 400, što je i očekivano s obzirom na svjetsku ekonomsku krizu.
“Nema više velikih fabrika u sklopu kojih su radili i privatnici i normalno je da se desila erozija zanatstva. Imamo i dosta radnji koje se otvore na nekoliko mjeseci, nakon čega privatnici rade u svojim kućama, čime se stvara nelojalna konkurencija koju moramo sistematski da suzbijamo”, rekao je Bratić.
On je naglasio potrebu stvaranja većeg interesovanja za pohađanje srednjih zanatskih škola, kroz afirmaciju zanatstva, davanje sertifikata majstorskim ispitima, te stipendiranje trogodišnjih škola.
Preduzetnik Almin Hasanagić istakao je loš poslovni ambijent u ovoj oblasti, jer subjekti plaćaju industrijske tarife, a posljednja povećanja poreza i doprinosa predstavljaju direktan udar na zanatske preduzetnike.
“Ne možemo dobiti statističke podatke koliko je radnji zatvoreno, a posljednje povećanje poreza od skoro 70 KM na minimalni dohodak imalo je samo jedan negativan trend koji je doveo do otpuštanja radnika”, naveo je Hasanagić.
On je dodao da se zakonska regulativa u ovoj oblasti donosi bez konsultacije sa preduzetnicima, zbog čega je potrebno da se novi Zakon o zanatskoj djelatnosti radi uz prisustvo ljudi iz ove oblasti.