GRAČANICA – JZU Opšta bolnica “Dr Mustafa Beganović” u Gračanici u protekle tri godine raspisala je dva potpuno ista konkursa za prijem medicinskih sestara/tehničara.
Posljednjim konkursom koji je raspisan prošle godine traženo je šest izvršilaca za radno mjesto medicinska sestra, odnosno medicinski tehničar.
Zanimljivo, komisiji nije značilo ništa predhodno radno iskustvo kandidata, a u proces bodovanja nisu ulazile ni preporuke, staž i slično. Jedino se bodovao uspjeh na usmenom ispitu, što je otvorilo prostor za brojne nepravilnosti i sumnjivo ocjenjivanje. Četiri kandidata su zbog svega podnijela privatne tužbe protiv odgovornih za prijem šest uposlenika/ica na neodređeno vrijeme.
Sa začelja na vrh
Adin Nalić, jedan je od kandidata koji smatra da je oštećen i da su na konkursu bolje ocijenjeni oni koji su na konkursu samo godinu dana ranije bili na začelju rang liste. Prvi put posao u gračaničkoj Opštoj bolnici je tražio 2022. kada je završio na 8. mjestu sa 24. boda. U međuvremenu je dobio posao na određeno vrijeme na radnom mjestu anestetičar u operacionoj sali u istoj bolnici.
“Da bi mi poslije nakon svih pohvala i preporuka bio otkazan ugovor. Onda je obavljen ovaj sporni konkurs (2023.) koji je od početka bio sumnjiv”, kaže Nalić za Interview.ba dodajući da se opet prijavio na konkurs.
Na tom konkursu je opet završio na 8. mjestu. Pitanja su kaže bila ista, već je na njih odgovarao, pa je bilo i za očekivati da mu se poveća broj bodova.
Istina, tako je i bilo, napredovao je za nepuni bod – 0,66. boda.
“Svi koji su na prošlom konkursu bili ispod mene su se popeli za 10 bodova iznad mene. Kada sam išao na usmeni ispit nisu mi rekli broj bodova koje sam dobio. Pitanja su bila ista kao i na prošlom konkursu, drugačija je komisija, a bila su i pitanja sa pravnog dijela koja nemaju veze sa mojom strukom”, kaže Nalić.
Prvorangirana na konkursu iz 2023. Mirela Halilčević imala je 29,33 bodova, a samo godinu ranije skupila je tek 23 boda.
Drugorangirana na posljednjem konkursu Edina Čalić, ostvarila je 29 bodova što je skoro 10 bodova više od prethodnih – 19,33. Za godinu dana je, tako, sa 33. mjesta došla do drugorangirane kandidatkinje što je bilo dovoljno da dobije posao medicinske sestre na neodređeno vrijeme.
Posao je dobila i Selma Selimović koja je 2023. ostvarila 28,33 boda, a samo godinu ranije 19,66 bodova. Skoro 10 bodova za godinu dana napredovala je i Irmana Devedžić pa je sa 18,66 bodova (2022.) skočila na 27,66 bodova (2023).
Nalić: Sve liči na korupciju
Iako je u ovom vremenskom periodu radio u bolnici, sticao iskustva, Nalić je napredovao za manje od bod. Sve to otvara sumnju u neregularnosti. Za neke se kandidate, tvrdi, pričalo da će biti primljeni i prije završetka konkursne procedure. U razgovoru za Interview.ba kaže da mu nije jasno kako su ostali kandidati napredovali za čak 10 bodova, a on ni za jedan cijeli.
“Nisam siguran, nejasno je kako su mogli napredovati. Ako sam na tom konkursu iz 2022. po nekim kriterijima bio jači od njih, valjda sam sad trebao biti još jači sa iskustvom i preporukama koje sam priložio. Navodno, po njihovoj logici ti kandidati su bili bolji na usmenom ispitu, a koja su bila ista kao na prošlom konkursu. Liči mi na sumnjive poslove”, kaže Nalić.
Osim medicinske škole u CV ima i šestomjesečnu obuku za anestetičara. No, to mu na konkursu nije bilo od pomoći.
Članovi komisije koja je ocjenjivala kandidate su bili: Imad Mustafić, Jasmin Alić, Semir Alibegović, pa smo i od njih htjeli saznati kako se bodovalo, kako su donosili odluke.
Jeste Vi išli na fakultet?
No, ta je informacija očito dobro skrivana. Mustafić se nije javljao na naše pozive, Alibegović je rekao da će nas pozvati nakon što dobije odobrenje od direktora, a jedini raspoložen za razgovor je bio Alić.
Ističe, njemu nije čudno da su na dva istovjetna konkursa neki kandidati nazadovali, a neki napredovali za čak 10 bodova.
“Da vam kažem, jeste Vi išli na fakultet? Znate kako ide, danas polažete, za sljedeći rok naučite i eto. Nisu to pitanja koja su neki bauk, to su pitanja koja se svaki dan koriste i koja su vam potrebna u radu. Ja sam završio medicinsku školu, medicinski fakultet. Znam i jednu i drugu problematiku dobro, radim 12 godina u ovom poslu, nisam politički aktivan. Ja sam zadnja osoba koju trebaju pitati zbog toga jer ja sam puno toga izgubio baš zbog političkih stvari koje se odigravaju oko nas”, kaže Alić.
Direktor: Volio bih da je bio pravedniji konkurs
Posljednji, i najviše sporan konkurs, raspisao je tadašnji direktor Zijad Merdanović koji za Interview.ba kaže da bi najradije da nije ni bio direktor te da mu je to najgori period u životu.
Na konkursima uvijek ima, kaže, nezadovoljnih ljudi. Konkurs je, dodaje, raspisao, ali se u izbor kandidata nije miješao. Sam je birao komisiju, ali ne zna da li je najbolje odradila posao.
“Je li najbolje odradila posao, to je sad tema za diskusiju. Bilo je žalbi kao što uvijek bude žalbi. One su razmatrane i na Upravnom odboru, odbijene su. To je uvijek teška tema, prijemi, uvijek se priča o nekoj neregularnosti, ja ne mogu garantovati ni da nije bilo, ali komisija je odradila svoje, donijela rezultate. Prihvatiti ili ne prihvatiti to, šta direktoru preostaje”, kaže Merdanović.
Na naše pitanje da li su mu čudne velike oscilacije u broju bodova koje su kandidati ostvarili, odgovara potvrdno.
“To jest malo, može biti čudno, međutim na ispitu student može jedanput izaći i biti ekstra, drugi put na istom tom predmetu da padne. To ne mora biti pravilo, ali da je malo čudno, jeste, i ja sam se to pitao”, kaže Merdanović.
Žao mu je što se bodovao samo usmeni ispit, a ne i prethodno iskustvo, dodatne edukacije i diplome.
“Da li se na druge ljude uticalo, ja nisam, je li neko drugi, to ne znam. Čuo sam da je tu dobrih medicinara ostalo koji nisu prošli za koje drugi medicinari pričaju da su trebali biti primljeni. Nažalost ranija reputacija koju su ranije stekli kroz rad tu ne igra nikakvu ulogu”, iskren je Merdanović.
Zašto je direktor napustio funkciju?
Zbog ovakvih stvari je, priča nam, i napustio funkciju direktora.
“Ne garantujemo da je sve „lege artis“ (lat.: po pravilu umijeća), ne znam, neću reći ni da jeste ni da nije. Ja bih volio da je pravedno, da je prošlo sve najpravednije, opet bi bilo nezadovoljnih. Da je najpravedniji, to je normalno”, kaže tadašnji direktor u vrijeme raspisavanja konkursa i prijema šest medicinara.
Četiri kandidata koja nisu među prvih šest na rang listi i koji, samim tim, nisu dobili zaposlenje tužili su bolnicu, a njihova advokatica Una Harčin Šabić za Interview.ba kaže da konkurs nije proveden kako je propisano kantonalnom uredbom o zapošljavanju u javnom sektoru.
“Izašle su konačne liste, izašli su brojevi bodova kandidata međutim nije jasno kojim osnovom, koji kandidat, i po osnovu čega dobio određen broj bodova ako znamo koja se dokumentacija tražila konkursa i naročito sama faza postupka koja se odnosi na usmeni ispit odnosno intervju”, kaže Harčin Šabić.
Smatra da sastav komisije nije bio određen na pravilan način. Kandidatima je smetalo i to što ih za posao medicinskog tehničara ispituju dva doktora i jedan pravnik.
Merdanović, koji je imenovao komisiju, kaže da je ključni problem što uposlenici bolnici nisu htjeli da budu članovi komisije pa je ona jedva popunjena.
“Nuđeno je i glavnim medicinarima koji su najkompetentniji, međutim neće niko. Znaju da će svako biti prozivan i onda moraš koga nađeš, i onda nađeš dva doktora za medicinare, iako bi bilo logčno da su medicinari bili, ali neće niko”, kaže Merdanović.
Nisu imali pravo uvida u ocjenjivanje
Za kandidate koji smatraju da su oštećeni usmeni ispit je plodno tlo za manipulacije, a posebno jer, kako tvrde, nisu imali pravo uvida u ocjenjivanje.
“Nije mi usmeni ispit izgledao regularno jer sam primjetio da članovi komisije nisu ništa pisali na papire, a valjda su trebali pisati bodovanja kada su me ispitivali. Sumnjam da se sve naknadno radilo. Nisu mi saopštili, kao što bi trebalo prije izlaska sa ispita, koja bodovanja sam ostvario”, tvrdi Nalić.
Šta kaže uredba?
Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Tuzlanskom kantonu propisano je da je transparentnost vodilja članovima komisije, što u konkretnom slučaju nije ispoštovano.
“Članovi komisije u svom radu moraju biti nezavisni, nepristrasni, te se pridržavati načela javnosti i zakonitosti rada sukladno ovoj uredbi”, navodi se u stavu 7, člana 8. pomenute uredbe.
Nalić ističe da je nakon što je podnio žalbu dobio uvid samo u svoju dokumentaciju, ali ne i ostalih kandidata, koji su prošli.
“Nije mi pojašnjeno bodovanje na koji način sam ja ostvario 24,66 bodova i kako sam opet završio 8. pored svih kvalifikacija koje sam ostvario u toku te dvije godine od prvog konkursa, od iskustva, pohvala, preporuka”, pita se Nalić.
Da su kandidati imali pravo uvida u samo svoje bodovanje svjedoči i tadašnji direktor.
“Imali su uvid u svoje, ali nisu uvid u tuđe. Ne znam pravno da li imaju pravo. Za svoje bodovanje imali su uvid”, kaže Merdanović.
Prema uredbi, kandidat ima pravo tražiti uvid u dokumentaciju, izuzev dokumentacije koja se odnosi na lične podatke drugih kandidata. Broj bodova odnosno način dodjele bodova, zasigurno, ne bi trebalo da bude lični podatak.
Jedan od članova komisije kaže da navodi o netransparentnosti nisu tačni.
“To nije istina, sve je bilo transparentno. Bilo je par prijava koje su, kako se kaže, nisu prošle”, kaže Alić.
Uvid je, kaže advokatica oštećenih, pravo propisano uredbom, ali i bitan faktor za razumijevanje rezultata konkursa.
“Ako ne znamo na osnovu čega se ostvaruje toliki broj bodova onda takav vid netransparentnosti i samog neobavještavanja kandidata na osnovu čega je dobijem određen broj bodova samu ovu konkursu proceduru dovodi u pitanje i njenu pravilnost i zakonitost. Ako nemamo broj bodova koji je dodjeljivan onda nije jasno kako su bodovi dodjeljivani samim tim što na primjer kad uporedite te liste stoji 0, 5 ili 0,3, ili 0,33. Kako se nekome dodijeli 0,33 ako je jasno propisano koja dokumentacija, koji radni staž i koji kriteriji i uslovi da se neko zaposli”, pita se Harčin Šabić.
Da li je imenovan sekretar komisije?
Prilikom konkursne procedure i izbora kandidata Komisija za izbor kandidata za prijem u radni odnos mora imati i sekretara koji obavlja administrativno – pravne poslove. Nejasno je da li je on ikada imenovan.
“Sastav komisije nije bio na pravilan način određen. Nije određen ni sekretar te komisije koji je trebalo da bude pravnik, nego je upravo član komisije diplomirani pravnik, pa se onda postavlja pitanje ako je uredbom propisano ko može da bude član komisije kako je diplomirani pravnik bio jedan od ispitivača odnosno članova komisije koja je ispitivala kandidate, a koji nema veze sa medicinskom strukom”, navodi Harčin Šabić.
Član komisije se ne sjeća
Zanimljivo je kako se jedan od ukupno tri člana komisije Jasmin Alić ne sjeća da li je u procesu zapošljavanja kandidata imao tehničku pomoć.
“Sekretara? Pa moram provjeriti. Mi smo tročlana komisija, ne znam sad sekretar, moram provjeriti”, rekao je Alić odgovarajući na pitanja Interview.ba.
S druge strane, tadašnji direktor kaže kako je on imenovao sekretara komisije jer je to bila njegova obaveza.
“Oni govore da nije bio sekretar, ja nisam tu prisustvovao. Ja sam imenovao sekretara, sekretar je bila žena iz PR službe. Logično bi bilo da je sekretar bio taj pravnik što je bio član komisije”, kaže Merdanović.
Mnogo toga u ovom slučaju zapošljavanja nije logično. Za Harčin Šabić, mnogo je toga i nezakonitog.
“Pored toga, ono što nije provedeno po proceduri jeste da kada su kandidati izjavili prigovore na odluke kojima nisu izabrani, Upravni odbor je bukvalno bez ikakavog obrazloženja odbio prigovore kandidata odnosno mojih tužitelja. Gdje su u tim prigovorima istaknute sve nepravilnosti tokom konkursa, oni su bukvalno urnečki napravili sve odluke jednako bez ikakvog obrazloženja, samo prepričavajući sam tok konkursne procedure, pa je i to nejasno i takođe nezakonito”, kaže Harčin Šabić.
Sud (mi)je jedina nada
Konkurs provođen pod velom tajne nekima je donio stalno zaposlenje, egzistenciju i siguran prihoda. Nekima je korak bliže ka trajnom emigriranju iz zemlje.
“Meni je 25 godina, drugi put mi se ovo dešava. Pokušavam da ostanem u ovoj državi. Mislim da nije fer prema meni, ja sam najmlađi u ovom procesu što se vodi sada. Idem na sud, to mi je jedina nada jer nemam šta da izgubim. Ovo je tjeranje mladih iz moje sredine, a i države”, zaključuje Nalić. Interview.ba
