SARAJEVO – BiH bilježi strmoglav pad izvoza u drvnoj industriji. Ova informacija bi se za laike mogla učiniti neobičnom, ali za one upućene stvar je jasna: prijašnje odluke su nam se vratile poput bumeranga.
A prema najavama vodećih ljudi sektora drvne industrije i šumarstva iz različitih oblasti, ne nazire se bolje vrijeme u industriji koja broji oko 15.000 osoba samo u Federaciji BiH.
Uz metalsku i elektroindustriju, drvna industrija je okosnica izvoza naše zemlje te ove dvije grane zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH.
Prema podacima iz marta – vrijednost izvoza drvne industrije BiH u prošloj godini je iznosila 1.592.465.387 KM, što je manje za 12,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 522.761.631 KM, što je manje za 11 posto nego u 2022. godini.
Kupci traže dodatne rokove
Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH Vildan Hajić pojašnjava kako su postojale neke indicije da bi moglo doći do ove krize u drvnoj industriji, ali da niko nije očekivao da će ovako dugo potrajati.
Navodi kako je trenutno situacija jako loša te ne ide prerada proizvoda, što bi se tek kasnije trebalo pokazati.
“Naplata je vrlo spora, kupci traže dodatne rokove iz inostranstva tako da ljudi imaju valutu 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom periodu smo imali avansno plaćanje”, objasnio je on.
Kako kaže, kriza u vrijeme koronavirusa je bila bumerang za ovo što se dešava sada.
“Desila se inflacija u kojoj se povećala cijena rezane građe abnormalno. Recimo, normalna cijena je 200 eura, pa je odjednom ona bila 400 eura. To nikada nije bilo tako. Istina, povuklo je za sobom rast plata, ali se onda desila prošla godina kada se ‘sve vraća nazad'”, pojašnjava Hajić.
Sada se javio ozbiljan problem u drvnoj industriji sa naglaskom na šumarstvo. Potražnja nije kao ranije i roba ne ide.
Prethodnih godina je bio veliki pritisak i kada je riječ o ogrijevu i samom snabdjevanju, dok danas firme imaju hiljade kubika tog drveta koje niko neće u Bosni i Hercegovini, što je takođe jedan od apsurda, navodi Hajić.
Strane kompanije izgubile povjerenje
Sekretar Udruženja šumarstva, prerade drveta i grafičke djelatnosti pri Privrednoj komori FBiH Mirsad Hubanić podcrtava da je naša zemlja lider jugoistočne Evrope u proizvodnji i plasmanu namještaja. Samo u FBiH je prisutno više od 1.000 kompanija iz drvne industrije koja broji oko 15.000 zaposlenih.
Ova industrija je prošle godine imala više od 600 miliona KM izvoza.
Ipak, Hubanić podsjeća na odluku Savjet ministara BiH od prije dvije godine kada se zabranio izvoz određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta (op.a. u cilju osiguranja neophodnih količina i otklanjanja prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH).
Upravo je to poremetilo međunarodnu razmjenu te su neki ugovori prekinuti.
“U tim poslovnim aranžmanima je mnogo teže obnoviti stare ugovore nego pripremiti nove jer je kupac na međunarodnoj sceni izgubio povjerenje u naše kompanije, ne razumijevajući stav naše vlade da bi trebalo zaštititi energetske izvore”, navodi on te napominje da to nije dovelo do nekih efekata, osim u slučaju oblovine.
Ipak, za razliku od Hajića, on vidi svjetlo na kraju tunela. Razlog je jer su bh. kompanije jako adaptivne, vrijedne i ne posustaju. Napominje i kako globalni uslovi utječu i na naše tržište. Stabilizaciju tržišta očekuje, ne samo na evropskoj, već i svjetskoj sceni.
“Očekivati je da trend, koji je sada u stagnaciji, krene u pozitivnom smjeru”, dodaje on.
Neki radnici ostali bez posla
Lejla Ćatić iz Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira kaže kako ova kriza traje još od sredine prošle godine.
“Došlo je do pada proizvodnje i u šumarstvu i drvnoj i papirnoj industriji pa i u plasmanu robe. To se desilo zbog poremećaja na njemačkom tržištu gdje smo najviše orijentisani, ali i ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini”, pojasnila je ona.
Recesija i kriza su se, ipak, počele na ovom tržištu osjećati početkom 2024. godine.
“Došlo je i do smanjenja radnika u nekim kompanijama, a jedan dio njih je raspoređen u druge djelatnosti”, napominje Ćatić.
Objašnjava da su se, kao posljedice, morale smanjivati plate te su neki ostali i bez posla. Prema podacima iz aprila, došlo je do smanjenja broja radnika u sektorima šumarstva, iskorištavanja šuma, proizvodnje namještaja, … Ipak, suprotna situacija se desila u sektoru proizvodnje papira i celuloze.
“Što se tiče plata, bilo je nekih korekcija. Ima određenih poremećaja da se, na primjer, kasni, ali nisu velika, nastoje se izmiriti sve te obaveze”, zaključila je Ćatić. Klix.ba