LONDON, Vodeće stranke pred predstojeće izbore, koji će se za desetak dana održati u Britaniji, svjesno ne govore biračima kako namjeravaju da smanje ogromni budžetski deficit, prenosi britanska štampa.
Tri vodeće stranke, posebno vladajući laburisti, izbjegavaju da se detaljno izjasne o najvažnijem predizbornom pitanju – razmjeri rezova državnih službi i povećanju poreza da bi postigle cilj – prepolovile deficit od 1000 milijardi funti u narednih pet godina, prenosi dnevnik “Gardijan” optužbe jednog nezavisnog instituta.
List naglašava da tako relativno kratak rok znači da zemlji, pod sljedećom vladom, prijete rezovi državih programa koji nisu viđeni još od Drugog svjetskog rata.
Da su birači upoznati sa takvim drastičnim planovima, već bi protestovali na ulicama, pa zato možda nije ni čudo što sranke izbjegavaju razgovore o deficitu.
“Gardijan” zato predlaže “realniji i humaniji” način smanjivanja budžetskog deficita, a to je da ministri prihvate neumitno i priznaju da će smanjivanje deficita biti duži proces.
Ne postoji nijedan valjani ekonomski razlog zbog kojeg to nije moguće.
“Osim za tvrdokorne desničare, koji se zalažu za što manju državu zbog ideoloških, a ne stvarnih, ekonomskih razloga”, konstatuje Gardijan, “sporiji tempo smanjivanja deficita bi odgovorao svima u zemlji i vrijeme je da to shvate i političari”.
Međutim, drugi listovi su manje optimistični.
Britanski dnevnik “Indipendent” na naslovnoj stranici piše o “zavjeri stranaka” od kojih “zahtijeva istinu o privredi”.
“Dejli telegraf” ne očekuje da će nacija saznati išta više o onome šta je čeka i poslije sutrašnjeg, posljednjeg TV duela stranačkih lidera, koji je, paradoksalno, posvećen upravno ekonomskim pitanjima.
Bez obzira na ishod izbora, “Fajnenšel tajms” navodi da će uticaj i uloga Britanije u svijetu biti sve manja i da će to imati duboke posljedice po bezbjednost i prosperitet zemlje.
List dodaje da će sljedeća vlada biti suočena sa sve bržim transferom moći u svijetu sa zapada na istok, neophodnim rezovima kod kuće koji će smanjiti vojne i diplomatske kapacite zemlje, kao i sa njenim sve ambivalentnijim odnosom sa Amerikom i Evropskom unijom, čija je buduća moć takođe pod velikim znakom pitanja.
“Ukratko, sljedećih nekoliko godina biće prekretnica za Britaniju, koja je navikla na nesrazmjeran uticaj u svijetu”, piše “Fajnenšel tajms”.
Podsjećajući da je Britanija preživjela gubitak imperije, te da je, uprkos takvom gubitku moći, sačuvala status vještim izborom saveznika i lukavim diplomatskim potezima, list piše da je ponovo kucnuo čas za “hladnokrvnu uporednu analizu nacionalnih interesa i njenih realnih kapaciteta”.
“Logika govori da će Britanija ubuduće učestvovati u manje ratova i da će se više okrenuti Evropi kao forumu za zaštitu svojih interesa i projektovanje moći u svetu”, konstatuje list i zaključuje da će privikavanje na skromniju ulogu u međunarodnim odnosima biti bolan proces ,ali slično je bilo i sa gubitkom imperije.
“Fajnenšel tajms” piše o promjeni stila, ako ne i suštine, ruske politike prema susjednim zemljama.
